Nastupna propovijed nuncija mons. Leopolda Girellija, koju je izgovorio ovoga tjedna, započinjući tako javno svoju službu papinskog nuncija u Hrvatskoj morala je mnoge iznenaditi. Naime, prekaljeni vatikanski diplomat na svojem prvom koraku u Hrvatskoj tako je snažno progovorio o bl. Alojziju Stepincu da su mnogi pomislili kako se de facto radi o neslužbenoj najavi dovršetka njegove kanonizacije i proglašenja Stepinca svetim. Jer, osim što se nuncij Girelli u propovijedi prisjetio svoje službe kad je bio apostolski delegat u Jeruzalemu 2017. – 2021., gdje je u nuncijaturi pronašao bočni oltar sv. Nikole Tavelića kojega je 1937. blagoslovio bl. Stepinac, on se nije zaustavio na tome detalju iz svoje biografije nego je dao i svojevrsno osobno svjedočanstvo o Stepinčevu liku.
Otkrio je kako ga je upravo taj oltar potaknuo da dublje upozna lik blaženoga Stepinca te da je u Stepincu „otkrio okus dubokoga duhovnog života ukorijenjenoga u Kristu“. „Pisao je da su izvori duhovnog života molitva, Sveto pismo i Euharistija i to je ono što je ostvarivao tijekom cijeloga svog života. Bio je svjedok kojemu se divimo i štujemo ga zbog njegovog intenzivnog duhovnog života, okrijepljenog svakodnevnim susretom s Kristom u svetoj misi, u razmatranju Božje riječi i u dubokoj marijanskoj pobožnosti. Uistinu, njegov iskren primjer odlučnog i postojanog vjernika pokazuje nam kako biti sol zemlje, autentični kršćani“, kazao je novi nuncij, naglašavajući kako nam svjedočanstvo blaženoga nadbiskupa Alojzija Stepinca, u potpunosti vjernog Papi i predanoga svome narodu „pruža također svijetao primjer hrabrosti“. „Ne hrabrosti jednog pojedinačnog herojskog čina, već hrabrosti ustrajnosti. Hrabrosti ispovijedati vjeru u teškim vremenima, kao što je rekao papa Pio XII. prilikom njegova uzdignuća na kardinalsku čast; hrabrosti ne popustiti pred prijetnjama i zavodljivostima političke vlasti; hrabrosti trpjeti za Krista i Crkvu; hrabrosti biti trajno siguran i blag pastir svojem narodu. Osjećam da je potrebna upravo takva ponizna hrabrost želimo li danas biti vjerodostojni pastiri“, riječi su mons. Girellija.
Svatko tko poznaje manire vatikanskih diplomata i način djelovanja diplomacije Svete Stolice zna da nema ni riječi ni gesta koje se izgovaraju slučajno, nepotrebno ili ishitreno. Sve se rabi s mjerom, dozira i koristi u svoje vrijeme, pa se tako valja zapitati jesu li riječi novog papinskog nuncija u Hrvatskoj doista najava Stepinčeva proglašenja svetim. Nemoguće je, naime, da su izgovorene usput i bez konteksta, osobito kad se u posljednje vrijeme u ponovno počela širiti antistepinčevska histerija, poput spornih navodnih Stepinčevih pisama koja su ponovno u središtu pažnje nakon što su još prije bila servirana iz beogradske kuhinje, koja je zaustavila Stepinčevu kanonizaciju za pontifikata pape Franje.
„Hrvatski je narod pozvan biti milosrdan, živjeti pomirenje, promicati miran suživot među slavenskim narodima te nadvladati suparništva iz prošlosti, kako bi se putem dijaloga pronašao put novog zajedničkog zbližavanja“, kazao je u istoj propovijedi nuncij Girelli, što se također uklapa u promišljanja o mogućem skorom proglašenju Stepinca svetim. To je, zapravo, prerečeni kategorički imperativ o jedinstvu i suradnji naroda na našim prostorima, kojega je za svojeg posjeta Hrvatskoj u poznatnoj „metafori rijeka“ Save, Drave i Dunava izgovorio papa Ivan Pavao II. A koji je proglasio kardinala Stepinca blaženim u znatno težim vremenima za Hrvatsku nego danas. Stoga nastupni govor Papina predstavnika u Hrvatskoj treba dobro osluhnuti. Baš u duhu nade da bi blaženik uskoro mogao biti uzdignut na čast svetosti.
