Iznimno važna namirnica koja kod Hildegarde ima veliki ugled je zob (lat. Avena sativa). Za zdravlje kože je važnija i od pira, jako je dobra za dobro raspoloženje i inteligenciju, no nije preporučljiva za bolesnike.
Evo kako to Hildegarda konkretno opisuje u svom djelu „Physica“: „Zob je topla, oštra okusa i snažna mirisa. Ukusna je i zdrava hrana za zdrave ljude, pruža im radostan duh te čist i bistar razum. Također daje dobru boju i zdravo meso. Dobra je i za one koji su malo i umjereno bolesni. Ne škodi im ako ju jedu u kruhu ili kao žitaricu. Nije dobra kao hrana onima koji su veoma bolesni i hladni jer zob uvijek traži toplinu. Ako bi oni pojeli zobeni kruh ili brašno, zgrušali bi se u njihovom želucu i crijevima, prouzročili bi u njima sluz i ne bi im dali snage jer su hladni.“
Zob se može koristiti u obliku brašna, pahuljica ili zrna, no uvijek ju je potrebno kuhati ili barem preliti kipućom vodom, jer ovojnica sadrži fitinsku kiselinu koja se razgrađuje tek kuhanjem. Fitinska je kiselina naime, kako navodi dr. Strehlow u svojoj knjizi „Sv. Hildegarda i hrana kao lijek“ problematična jer „sprječava resorpciju minerala, elemenata u tragovima i vitamina. Čak i proteini postaju neprobavljivi zbog fitinske kiseline. Kad neprobavljeni ostaci hrane biljnog porijekla dospiju u debelo crijevo, oni tamo pospješuju rast uzročnika truljenja koji izazivaju velike količine plinova.“
Dr. Strehlow navodi još jedan razlog zbog kojeg bismo zob, kao i druge namirnice, trebali kuhati: „Mnogi konzumenti sirove hrane stalno imaju poteškoće s crijevnim plinovima, poremećajima prokrvljenosti i osobito pamćenja, jer sirova hrana smanjuje prokrvljenost mozga. Ona oštećuje i prirodnu crijevnu floru, u kojoj se nastanjuju uzročnici truljenja te se stvaraju gljivične infekcije, zbog čega osobito strada imunološki sustav.“ Namirnice koje začinimo solju, octom i uljem (povrće), ili vrhnjem, ektradjevičanskim kokosovim uljem ili bademovim uljem (voće) se po Hildegardi smatraju „kuhanima“, odnosno pripremljenima za probavu.
Za zdravlje kože (jer kako Hildegarda piše „zob daje dobru boju i zdravo meso“) idealno je zob kombinirati s kuhanom ciklom i mljevenom majčinom dušicom koje su u toj kombinaciji najbolja prehrana za zdravu kožu, jer joj daju sve potrebne hranjive sastojke i potiču prokrvljenost.
Zob, kao ni druge žitarice, ne treba međusobno miješati u istom obroku, tijestu ili kruhu, jer tada dolaze do izražaja najlošije osobine tih pojedinih žitarica (npr. zatvor kod zobi, želučane tegobe kod raži i sl.).
Zob kod Hildegarde ima još jednu ljekovitu primjenu, a to je reuma i njene posljedice: „Onaj koga muči reuma i zbog toga ima podijeljen um i promjenjive misli, tako da postaje pomalo lud, neka položi svoje čitavo tijelo u vruću kupelj sa zobi skuhanom u vodi i neka tom vodom prelijeva užareno kamenje. Neka to često čini pa će doći k sebi i vratit će mu se zdravlje.“
Za tako kompliciranu bolest je ovo zapravo vrlo jednostavno rješenje. Dakako treba promijeniti i prehranu.
Recept za porridge (specijalitet koji Englezi jedu za doručak): zobene pahuljice preliti kipućom vodom te dodati med ili šećer od šećerne trske, cejlonski cimet te naribanu jabuku.
Zobeni kruh sa svježim sirom
500 g posnog svježeg sira
500 g krupnih zobenih pahuljica
1 žličica soli
3 jaja
2 vrećice praška za pecivo
1 jabuka
Sitno naribajte jabuku. Sve sastojke dobro pomiješajte u zdjeli dok se ne formira tijesto. Zatim tijesto ulijte u namašćen kalup za kruh. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 50-60 minuta. Nakon pečenja, pustite kruh da se malo ohladi i izvadite ga iz posude.
Kolač od zobenog brašna s limunom
100 g maslaca
3 jaja
200 g zobenog brašna (možete samljeti zobene pahuljice)
50 g kukuruznog škroba
130 g šećera od šećerne trske
1 limun
100 g jogurta
1 prstohvat soli
1 vrećica praška za pecivo
1 žlica šećera od šećerne trske u prahu
Izvadite maslac iz hladnjaka i, kada omekša, miješajte ga sa šećerom pomoću električnog miksera. Kada dobijete kremastu smjesu, dodajte jaja jedno po jedno, nastavljajući miješati mikserom. Dodajte prosijano zobeno brašno, kukuruzni škrob i prašak za pecivo. Dobro promiješajte. Umiješajte jogurt dok smjesa ne postane glatka, a zatim miješajući dodajte naribanu koricu limuna i procijeđeni sok. Ulijte preostalu tekućinu dok ne dobijete homogenu smjesu.
Ulijte smjesu u kalup za kruh obložen papirom za pečenje i pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C 40-45 minuta. Ostavite da se ohladi i poslužite posipano šećerom u prahu.
Za dušu – Iz knjige Ozdravljenje tijela i duše
Svaka misao, svaki osjećaj i impuls može samo tako postati stvarnošću da uz pomoć našeg tijela zadobije vidljiv oblik. To ustrojstvo Hildegarda naziva „duh na djelu“; mi smo stvoreno djelo koje i samo može biti stvaralačko: „Čovjek može tijelom i dušom činiti čudesne stvari“. To ne može niti anđeo kao čisto duhovno biće niti životinja kao prirodno biće. Samo jedinstvom duha i tijela možemo kao ljudi stvoriti nešto novo ili nešto oblikovati.
Danas se često spominje „samoostvarenje“ koje postaje besplodnim egoizmom i narcističkim samoogledavanjem ako se čovjekovo jastvo ne može ostvariti na nekoj zadaći, na nekom djelu u službi čovjeku ili cilju.
Najdublje ispunjenje i najveću sreću ostvarujemo kad duševne i tjelesne snage skladno surađuju i čine nešto smisleno i dobro: „Duša pronalazi radost u tome da u tijelu bude stvaralački djelatna“.
Znak zdravog života je djelatni razvitak. Bolestan čovjek usmjeren je na samog sebe, ne može više ništa postizati. Ipak se smisao neke bolesti može pronaći u tome da se čovjek povuče u molitvu i u osvješćivanju ponovno sabere životne snage. Često vanjska nedjelatnost stvara ono bitno u nutrini čovjeka: mogu se dobiti novi uvidi u vlastiti životni put te preispitati vlastito mišljenje i djelovanje.
Hildegarda kaže: „Kao što vatra u sebi nosi plamen, tako je za snage razumnog čovjeka nužno da on pred sobom ima neko djelo.“ To znači da su životne snage duše na takav način uključene u naš organizam i s njime povezane da tjeraju na to da na smislen način budemo djelotvorni.
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
