Blagdan Male Gospe ima svoje korijene u 5. stoljeću u Jeruzalemu, kada je na mjestu koje se smatra Marijinom rodnom kućom izgrađena crkva posvećena svetoj Ani, njezinoj majci. Kao uspomena na ovu posvetu, razvilo se slavlje Male Gospe, koje se prvo proširilo na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu, piše bitno.net.
Blagdan Male Gospe, koji se uvijek obilježava 8. rujna, slavi rođenje Blažene Djevice Marije, poznato kao ‘mala Marija’, u kontrastu s Velikom Gospom, koja se slavi 15. kolovoza u čast njezinog uznesenja na nebo.
Običaj Crkve je da spomendane svetaca stavlja na dan njihove smrti, ali u tri izuzetna slučaja, slavi se rođenje: Isusovo na Božić, Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino 8. rujna. Ovi su blagdani važni jer ove tri osobe imaju ključnu ulogu u Božjem planu spasenja. Stara latinska izreka sažima njihovu simboliku: “Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, a Kristovo rođenje sunčev izlazak.”
Iako je Mala Gospa manji, nezapovjedni blagdan, omiljen je među vjernicima. Mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem prisustvuju svetoj misi u lokalnim crkvama.
Također, Mala Gospa označava dolazak jeseni, a narodna poslovica kaže: ‘Gospa Mala – jesen prava!’. Na ovaj dan, prema narodnom vjerovanju, lastavice se okupljaju za svoj odlazak u toplije krajeve, što simbolički povezuju s Marijom, koja ih vodi na zimsko putovanje, a vraća ih za proljetni blagdan Blagovijesti, 25. ožujka.
Također, Mala Gospa označava dolazak jeseni, a narodna poslovica kaže: ‘Gospa Mala – jesen prava!’. Na ovaj dan, prema narodnom vjerovanju, lastavice se okupljaju za svoj odlazak u toplije krajeve, što simbolički povezuju s Marijom, koja ih vodi na zimsko putovanje, a vraća ih za proljetni blagdan Blagovijesti, 25. ožujka.
