„Od osamostaljenja Hrvatske primjećuju se velike promjene u javnom promišljanju i djelovanju novih generacija katolika. Svjesno ili ne, stvorio se model političkog angažmana katolika u kojemu je svjedočenje osobne vjere odvojeno od svjedočenja u obnašanju javne službe. Razlog tome jesu krivo shvaćena sekularizacija i tradicionalne predrasude prema katoličkom moralnom nauku. Kad se oboje ispravno razumije, ne postoji nesklad između katoličke misli i demokratskog društva ljudskih prava i sloboda“, rekao je u svojoj propovijedi nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša predvodeći euharistijsko slavlje na otvorenom na prepunom zagrebačkom Kaptolu.
„Nadalje, postalo je jasno da politički integritet ili njegov nedostatak nisu oznake pojedinih stranaka. Iako, povijesno gledano, većina katolika u Hrvatskoj gravitira određenim strankama koje su barem programski bolje zastupale katolički nauk, današnje političko stanje je puno složenije. Danas se u gotovo svim političkim strankama nalaze osobe koje se izjašnjavaju kao katolici, a spremni su svoju vjeru i moralna uvjerenja podrediti stranačkoj stezi i političkoj moći. Mnoge stranke također imaju dijelove svojih programa koji su u izravnom sukobu s katoličkim naukom. Zato i danas od Stepinca možemo naučiti kako moralni zakon i savjest staviti ispred stranačke lojalnosti i osobnih političkih i materijalnih interesa“, rekao je, između ostaloga, mons. Kutleša, dodajući kako je „nesporno da građanski poredak ima vlastitu sferu odgovornosti i autonomiju u odnosu na Crkvu, ali kad odvojenost Crkve i države počne značiti isključivanje vjere iz javnog života, to ubrzo vodi prema odvajanju vlasti od morala i građana od njihove savjesti. To pak vodi politici bez odlučnosti i vizije koja je danas postala oznaka zapadnih demokracija.“
„Mnogi političari zauzimaju pozitivan stav prema ulozi kršćanskih vrednota u javnom životu. Navode da bi ustavno zajamčene političke i vjerske slobode trebale jednako vrijediti i za politički najaktivnije vjernike, kao i za najsnažnije kritičare vjerskog utjecaja u javnoj sferi. Katolici među njima smatraju zadaćom promicanje evanđelja u svim sferama njihova života, ali se istovremeno zadovoljavaju izborom manjeg zla i kad nisu poduzeli sve moguće u zauzimanju za veće dobro“, kazao je i naglasio je kako je borba kršćanina duhovne naravi i citirao je kardinala Stepinca: „S jedne strane osjeća naša bijedna narav svu težinu duhovnog rata, s druge strane neumoljiv je zahtjev Božji, da ispunimo ono što od nas traži. (…) Kad dakle Gospod Bog kao zakonodavac stavlja pred nas zahtjeve i obveze, On se je kao mudar gospodar i otac pobrinuo, da nam dade i toliko snage koliko je potrebno da možemo svoj teret nositi, u kušnjama života izdržati i napokon iz te duhovne borbe izaći kao pobjednici. Ta nam je snaga danas potrebnija nego ikada“.
„Ove riječi blaženog Alojzija i dandanas jednako vrijede. Božja nam je snaga potrebnija nego ikada“, rekao je mons. Kutleša i dodao kako danas u hrvatskom društvu imamo talentiranih, dobronamjernih i požrtvovnih pojedinaca.
„Ipak vlada dojam da u svim segmentima javnoga života nedostaje jasnoća moralnih uvjerenja, a slijedom toga i jasnoća i smjelost u njihovoj primjeni u konkretnim životnim okolnostima. Kao da nam nedostaje ono „nešto“ temeljno što je posjedovao blaženi Alojzije i što čini razliku između njega i nas. Možda nam njegove riječi mogu pomoći u prepoznavanju onoga što nam nedostaje. U jednoj prigodi on kaže: „[Jer] ne znam, da li je koja druga istina u stanju da čovjeka tako osposobi za svijest dužnosti i učvrsti ga u poštenju života, kao što je misao o prolaznosti zemaljskog života i o sudu, koji slijedi iza ovoga života. (…) Jedno od najvećih zala našeg vremena jest besavjesnost ljudi kojima je povjerena sudbina drugih“, te nastavlja: „Ali jer ideja dužnosti povlači za sobom ideju žrtve, a za žrtvu treba junaštva, zato imamo danas u ljudskom društvu velik broj plaćenika, a malo savjesnih ljudi“, kazao je zagrebački nadbiskup u svojoj homiliji, naglašavajući kako „Stepinčev život i njegova smrt potiču nas da u vremenu relativizma, straha i podjela budemo ljudi čvrstih uvjerenja i nepokolebljive nade“.
„On se nije sramio Crkve ni njezina nauka, nego je u njemu pronalazio svjetlo i štit pred kušnjama kompromisa i površnosti. Privlačnost blaženog Stepinca je u svjedočanstvu da je moguće živjeti autentično i istinito u svijetu koji nas neprestano poziva na odstupanje od vrijednosti koje su naš narod oblikovale stoljećima. On danas i nas poziva da u vlastitom životu pronađemo ono „nešto“ temeljno što nas može učiniti boljim ljudima i boljim vjernicima“, poručio je na ovogodišnje Stepinčevo mons. Dražen Kutleša.
Cijelu homiliju mons. Dražena Kutleše možete pročitati na službenim stranicama Zagrebačke nadbiskupije.
