Prateći adventske pripreme za blagdan Božića i običaje u zapadnom kulturnom krugu, pa tako i u našoj zemlji, teško je ne zamijetiti da su se među ljudima i u crkvenim (katoličkim) krugovima dobro ukorijenili običaji koji imaju svoj izvor u protestantskoj baštini.
Sam Martin Luther koji je pokrenuo poziv za obnovom tadašnje Crkve i koji se smatra prvom osobom protestantske reformacije, osobito je volio blagdan Božića. On je zaslužan za to da se ovaj blagdan dočekuje u obiteljskom okružju vlastitog doma, a ne u crkvi u pola noći kao što je to običaj kod rimokatolika do danas.
Kićenje jelke (bora)
Obitelj, koju je i sam Luther odrekavši se celibatarnog redovništva osnovao; postala je centralni dio pobožnosti i prenašanja kršćanskog nauka na djecu. Crkvena bogoslužja se stoga kod protestanata na Badnjak odvijaju u popodnevnim satima. Nakon toga slijedi večera u kućnom ozračju uz prigodno darivanje. Posječenu jelku je Luther postavio u blagdan kao Nijemac, koji drvo vežu i uz germanski običaj, tj. trenutak kada je Sv.Bonifacije, misionar Germana posjekao drvo i učinio kraj poganskom te pokrenuo kršćansko štovanje.

Adventski vijenac
Zatim je tu i adventski vijenac koji ukrašava hrvatske domove tek zadnjih tridesetak godina iako se čini da je prisutan oduvijek. Radi se također o ”uvozu” protestantske tradicije koju je pokrenuo pastor Wichern u 19. stoljeću u svom sirotištu u Hamburgu. Pastorova želja bila je približiti adventsko očekivanje svjetla Gospodinovog djeci i mladima. Prvotni je vijenac imao svijeće za svaki dan u došašću sa četiri velike nedjeljom.

Adventski kalendar
Adventski kalendar također je protestantskog njemačkog je podrijetla. Početkom 19. stoljeća njemački protestanti počeli su obilježavati dane došašća ili paljenjem svijeće za taj dan ili, jednostavnije, označavanjem zidova ili vrata svaki dan linijom krede. Nova praksa vješanja pobožne slike svaki dan dovela je do stvaranja prvog poznatog ručno izrađenog, drvenog adventskog kalendara 1851. Negdje početkom dvadesetog stoljeća pojavili su se prvi tiskani kalendari, nakon čega je 1920-ih uslijedila inovacija Gerharda Langa o dodavanju malih vrata; stoga ga se često smatra tvorcem modernog kalendara.

Adventski dekor i na ulicama i trgovima, nije kao danas služio za trgovinu i profit već prvenstveno za prijenos evanđeoske poruke – izvan crkvenih zidova, što je također protestantizam poticao kao pokret.
Blagdansko pjevanje, skladanje i sviranje izrazita je baština protestantizma.
Za Luthera koji je i sam svirao i skladao glazba bila najbolji medij teologije. Bachove kantate i Božićni oratorij, te Händelovi zborovi na engleskom, danas su neodvojivi dijelovi naše blagdanske kulture. Zahvaljujući anglo- saksonskom utjecaju i suvremenoj kulturi danas se pjevanje pjesama, okićeni trgovi i borovi mogu naći od Zagreba, Hamburga, New Yorka sve do Tokija i Dubaija. To je baština koja je velikim dijelom obilježena protestantskom pobožnosti i dobro je stoga da se ona njeguje i širi danas među našim obiteljima, župama i zajednicama.
Izvor: Horizonti vjere



