Autor: Darko Pavičić
Prašina u javnosti koja se podigla nakon nastupa Lucije Marković u „Nedjeljom u dva“, koja je tvrdila da je žrtva vjerskog zlostavljanja u Crkvi Riječ života, nikako da se slegne. No, budući da uglavnom može čuti samo njezina strana, Protestantska internetska televizija objavila je ekskluzivni intervju s njezinom majkom Dubravkom Lukić. S kojom je razgovarao…
I hrvatski protestanti pridružili su se osudi napada na molitelje krunice na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Poznato je da protestanski vjernici ne mole krunicu i ne poznaju je kao vjersku praksu, no očito ih je na ovaj potez potaknulo kršenje vjerskih prava te su se solidarizirali s katoličkim vjernicima. Stoga, povodom incidenta koji…
Kolumnist Večernjeg lista i izvršni urednik portala Vjerujem.hr piše o motivu zašto se odlučio za molitvu krunice na Trgu bana Jelačića
Počeo sam čitati o Bogu i smislu života. Knjige i predavanja poput onih Tomislava Ivančića duboko su me dirnula i otvorila nova vrata, ispričao je pater Horvat
Ako ljudima odgovaramo s kopiranim sadržajem poruke dobro je ipak učiniti ju osobnom i na početku uz zahvalu navesti ime osobe kojoj se ona odgovara
U Marijinu svetištu u Molvama ove se nedjelje organizira dobrotvorni koncert za Oazu Bezgrešne „Bezgrešnoj u čast“. Naime, u svetištu u Molvama gradi se četvrti u svijetu grad Bezgrešne, po uzoru na „Grad Bezgrešne“ (Niepokalanów), koji je u Poljskoj izgradio sv. Maksimilijan Kolbe. Kolbeov san bio je ,,Osvojiti cijeli svijet za Krista po Bezgrešnoj”. Odvažan,…
Kako je to izgledalo sa znanstvene strane opisao je dr. Gonçalo de Almeida Garrett, profesor prirodnih znanosti sa Sveučilišta Coimbra, koji je bio tada ondje, a njegovo svjedočanstvo prenio je njegov sin dr. José Almeida Garrett
Kako je nastao običaj darivanja početkom prosinca i zašto se pokloni ostavljaju baš u čizmicama i čarapama?
Pretplatite se na naš newsletter
Katolička mističarka i vidjelica Marija Valtorta u svojoj knjizi “Evanđelje kako mi je bilo objavljeno” opisala je svoju viziju uskrsnuća Isusa Krista.
Kruh se jeo uz svaki obrok, s tim da su obični ljudi pripremali kruh od ječmenog brašna, a oni imućniji od pšeničnog. Ječmeni kruh bio je tvrd, sladunjav
Pascale je cijeloga života bila vjernica, pa je u tome duhu doživjela i svoju bolest te je zajedno s cijelom obitelji molila za svoje ozdravljenje
Prema legendi, Lovro je zatražio tri dana kako bi skupio crkveno blago. Međutim, umjesto da preda zlato i srebro, Lovro je pred cara doveo siromašne, bolesne i nemoćne, rekavši: “Ovo je blago Crkve”
Jedna od najvidljivijih osobina kardinala Franje Kuharića bila je jednostavnost i skromnost. Premda je, kao zagrebački nadbiskup, imao golemi ugled i utjecaj kako u Crkvi tako i u javnosti, on je bio oličenje evanđeoske poniznosti.
Najznačajniji fenomen srednjovjekovne religioznosti je hodočašćenje. Gotovo je svatko u ranom i kasnom srednjem vijeku, barem jednom godišnje, ovisno o staležu, imovnom stanju i pobožnosti, hodočastio u neko udaljeno ili bliže svetište
Jedne noći su mu ukrali sve što je imao: zdjelu riže, pamučnu košulju i dva novčića.
Kao što sidro drži barku da se ne otrgne od dna i ne razbije o greben, tako misao na smrt podržava naš život da se ne strovali u grijehe. Stvarno, prolaz je smrti tako uzak da kroz njega jedva prolazi gola duša. Kad se stigne do tog prolaza, mora se napustiti sav teret vremenitih stvari….
Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država.
A kako to biva svake godine, nakon samog misnog slavlja vjernici su krenuli na okrjepu koja se za njih pripremala već dan prije. Od kotlovine, langoša, fritula… za svačije nepce pronašlo se ponešto. No najzadovoljniji su bili mesoljupci. Miris svježe pečenih odojaka i janjaca širio se ovim kvartom, a za kilogram janjetine, za što se…
Prva službena kanonizacija dogodila se 993. godine, za vrijeme pape Ivana XV., a prvi kanonizirani svetac bio je sv. Ulrik.
Budući da su imenovanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji, kao našoj najvećoj nadbiskupiji, uvijek najzanimljivija, izdvojit ćemo nekoliko značajnijih promjena.
Jedan od opipljivih dokaza Kristova uskrsnuća je pokrov u koji je bilo zamotano njegovo tijelo nakon uskrsnuća, poznatije kao “Torinsko platno”, a koje je predmet višegodišnjeg znanstvenog pročavanja.
Neposredan učinak fenomena povezanih s Međugorjem bio je veliki i rastući broj štovatelja u cijelome svijetu i brojnih osoba koje onamo hodočaste iz najrazličitijih krajeva.
Blagdan Svih svetih nije prigoda samo za odlazak na groblja preminulih dragih i bliskih osoba, nego i prilika za molitvu za njihove duše. Među kojima je, zacijelo, najsnažnija ona za potpuni oprost. Naime, u razdoblju od 1. do 8. studenog Crkva daje mogućnost potpunog oprosta „koji se može namijeniti jedino za duše u čistilištu“. Na…
MOLITVA ZA POKOJNE Nebeski Oče, od Tebe dolazi naš život i Tebi se svatko vraća. Dao si nam taj boravak na zemlji kako bismo se pripremili na sudjelovanje u Tvojoj vječnoj ljubavi. Ne koristimo uvijek dobro ovo vrijeme, i neki, nažalost, odbijaju Tvoje prijateljstvo. Drugi, pak, žele biti s Tobom, tražeći istinu, pravednost i dobrotu,…
Prigodom blagdana Svih Svetih objavljujemo tekst fra Zvjezdana Linić, jednog od naših najpopularnijih i najpoznatijih franjevaca koji je preminuo 2013. godine
U čemu je razlika između hodočasnika i turista? Turist dolazi u neko mjesto bez ikakvih vjerskih motiva, a može biti i nevjernik. Hodočasnik, pak, dolazi iz religioznih razloga i uvijek s nekom vjerskom nakanom.
Predstavljamo vam jedan neobičan red u Crkvi koji ima dugu i burnu prošlost. Mnogo dobra je učinio. I danas to čini, pa i ovdje u Međugorju!
Mnogo je bilo Gospinih ukazanja tijekom povijesti i sežu čak u prva kršćanska vremena. U dvije tisuće godina bilo ih je po mišljenju dominikanca o. Ghizzradija oko tisuću u cijelome svijetu
Inicijativa potječe još iz 1986., kad su se poziv pape Ivana Pavla II. u talijanskom gradiću Asizu, rodnom mjestu sv. Franje, velikoga mirotvorca, okupili visoki predstavnici kršćanskih crkava i crkvenih zajednica te poglavari velikih svjetskih religija
Duljina dana ne čini starost časnom
Niti se ona mjeri brojem godina