VIŠNJIN KUTAK: Crveni luk u medicini sv. Hildegarde dijagnosticirat će bolestan želudac – recepti za juhu od luka, varivo od pira i povrća te pirove okruglice s lukom

Ako želite na jednostavan način saznati je li vam želudac zdrav, pojedite juhu u kojoj se kuhao crveni luk. Ako nakon toga dođe do nadutosti, bolova u želucu/trbuhu te podrigivanja, to znači da imate „hladan želudac“, odnosno da vam želudac nije dovoljno dobro prokrvljen i da ga treba liječiti.

Autor: Višnja Bartolović
event 22.02.2026.
Photo: Damir Spehar/Pixsell

Sv. Hildegarda u svojoj fitoterapiji pod nazivom Physica spominje nekoliko vrsta luka: češnjak, zimski luk, poriluk, ljutiku i crveni luk (lat. Allium cepa). Bitno se razlikuju u svom djelovanju na organizam a zajedničko im je da svaki od njih može osobama slabijeg želuca izazvati tegobe zbog oštrog okusa i ljutine.

Crveni se luk u Hildegardinoj medicini čak koristi za dijagnosticiranje bolesti želuca. Ako želite na jednostavan način saznati je li vam želudac zdrav, pojedite juhu u kojoj se kuhao crveni luk. Ako nakon toga dođe do nadutosti, bolova u želucu/trbuhu te podrigivanja, to znači da imate „hladan želudac“, odnosno da vam želudac nije dovoljno dobro prokrvljen i da ga treba liječiti. Dr. Strehlow u svojoj knjizi „Sv. Hildegarda i hrana kao lijek“ piše da je „ovo ispitivanje želuca humanije od endoskopije“, a oni koji su bili na gastroskopiji će se sigurno složiti s njim.

Sveta je Hildegarda očito znala da će mnogi imati tegobe sa želucem – što zbog stresa, što zbog prehrane – pa u njenoj medicini postoji preko 150 sredstava za liječenje želučanih tegoba i bolesti. Među najdjelotvornijima i najtraženijima je mješavina sa sladićem i osladi, koja se s kestenovim brašnom jede u toploj pirovoj kaši za doručak kako bi se ne samo želudac, nego i drugi unutarnji organi ugrijali i pripremili za optimalno probavljanje hrane. Kura traje 4-6 tjedana a uz to se koristi eliksir od muškatne kadulje. Iznimno je važno promijeniti i prehranu te ju temeljiti na piru, voću i povrću – i to sve kuhano. Za daljnje savjete se možete prijaviti na moj newsletter.

Hildegarda o luku piše sljedeće svojim neobičnim i tipičnim stilom: „Crveni luk nema pravu toplinu, već ima oštru vlagu. Raste od rose koja se stvara početkom dana, to jest, kad snage rose već nestaju. Sirov je luk štetan i otrovan za jelo isto kao sok nekorisnih biljki ili korova. Ali kuhan je zdrav za jelo jer se ono štetno u njemu smanjuje vatrom. Za one koji imaju vrućicu ili uloge (giht), kuhani je luk (osobito) dobar jer njegova oštra vlaga ublažava njihovu vrućinu i hladnoću.
Onima koji imaju bolestan i slab želudac, i sirov i kuhan luk izaziva bol jer je (pre)vlažan.“

Koriste se svi dijelovi luka – ali uvijek kuhani ili termički obrađeni. Mladi luk je dovoljno začiniti solju, octom i uljem i ostaviti da odstoji 20 – 30 minuta te ga nakon toga konzumirati. 100 g sirovog crvenog luka sadrži otprilike 40 kalorija, 89 posto vode, 9 g ugljikohidrata (uključujući ~4 g šećera), 1,7 g vlakana i 1,1 g proteina. Bogat je izvor prebiotičkih vlakana (fruktana), vitamina C, a sadrži i vitamin B6, kalij, folate i antioksidanse, a gotovo da ne sadrži masti.
Luk sadrži sumporna eterična ulja, koja nadražuju oči i nos ali i potiču izlučivanje sline i želučanih sokova te na taj način potiču probavu. Adenozin u luku smanjuje krvni tlak i kolesterol te jača srce. Luk poboljšava i cirkulaciju a pomaže i kod alergijskog rinitisa; nadalje povećava apetit, rastvara sluz (kod upala dišnih putova) te smanjuje temperaturu kod gripe i drugih infekcija. U tim slučajevima uvijek brzo pomogne topla juha od luka.

Bez obzira na „nedostatke“, crveni je luk omiljen u kuhinjama diljem svijeta, jer gotovo svakom jelu poboljšava okus i daje pikatnu notu.

Slijede recepti s lukom.

Juha od luka

3 velike glavice luka
1 žlica maslaca
1 žlica pirovog bijelog brašna
1 l mesnog temeljca
malo bijelog vina
1 lovorov list
bijeli papar
po želji svježeg nasjeckanog peršina, vlasca i/ili bosiljka

Ogulite luk i narežite ga na trakice. Pirjajte ga na maslacu dok ne postane staklast, miješajući dodajte brašno i ulijte temeljac. Dodajte lovorov list i bijelo vino te kuhajte 15 minuta ili dok luk ne omekša.
Začinite paprom i začinima. Poslužite uz pirov kruh. Alternativno umjesto brašna na kraju upotrijebite pirove kuglice za juhu.

Varivo od pira i povrća

Sitno nasjeckajte 1 luk i pirjajte ga na 2 žlice maslaca ili masla dok ne porumeni. Dodajte 2 šalice pirove riže i dalje pirjajte. Prelijte s malo bijelog vina i dodajte ½ litre vode. Začinite solju, galgantom, zubovcem, piskavicom, izopom, majčinom dušicom i ljupčacem te pirjajte daljnjih 15 minuta. Narežite 1 mrkvu, 1 malu glavicu komorača i 2 stabljike celera te kuhajte još 15 minuta. Dodajte dovoljno vode da postignete željenu gustoću. Poslužite uz pirov kruh.

Popečci od pira

1 glavica luka
2 žlice maslaca
200 g bijele pirove krupice ili pirovog brašna
2 jaja
1 češanj češnjaka, usitnjenog
3 žlice krušnih mrvica od cjelovitog pira
½ l Hildegardine bistre juhe
Svježe nasjeckani peršin
po vršak noža zubovca u prahu, muškatnog oraščića i galganta u prahu
Sol

Sitno nasjeckajte luk i prepržite ga na maslacu. Kratko popržite i krupicu. Dodajte juhu, promiješajte i pirjajte poklopljeno na laganoj vatri oko 35 minuta. Ostavite da se malo ohladi. U to umiješajte jaja, češnjak i začine te oblikujte popečke. Pržite ih na maslacu dok ne porumene. Poslužite uz salatu.

Pirove okruglice s lukom

250 g pirovog kruha narezanog na kockice
125 ml mlijeka
1 glavica luka, sitno nasjeckanog
2 žlice nasjeckanog peršina
50 g maslaca
2 jaja
100 g kiselog vrhnja
1-2 žličice Hildegardine bistre juhe
1 prstohvat muškatnog oraščića
2 vrška noža začina s piskavicom

Pirjajte sitno nasjeckani luk na maslacu dok ne postane staklast. Dodajte vruće mlijeko, kratko zakuhajte i sve prelijte preko kockica kruha/kruha za okruglice. Umiješajte peršin, kiselo vrhnje i jaja, začinite povrtnim temeljcem, muškatnim oraščićem i piskavicom. Ostavite smjesu da odstoji 15 minuta. Vlažnim rukama oblikujte okruglice i kuhajte ih u kipućoj slanoj vodi ili na pari oko 25 minuta. Poslužite kao prilog uz mesna jela, npr. uz janjeći ili teleći ragu, ili konzumirajte samostalno s malo maslaca i svježeg začinskog bilja.

Za dušu – Iz djela Ozdravljenje tijela i duše

Meditacija: Rijeka

Jedna rijeka teče kroz krajolik
Njen izvor
dolazi iz dubine brda,
ne možeš ga istražiti.
Rijeka je naprosto tu –
i za tebe.
No ti sjediš na suhom.
Trpiš žeđ
bez snage si i izmoren.

Rijeka je predaleko,
ti je vidiš iz daljine.
Čudesno
svjetluca ona na suncu.
Krasno će te oživjeti,
svježa hladna voda.
Na njenim obalama raste bujno zelenilo.

Velika čežnja
ispunja te
za rijekom koja život daje.

No ti sjediš na suhom.
Teče li rijeka krivim tokom?
Hoćeš li čekati
da se korito pomakne?
Hoćeš li u suhoći propasti?
Ti znaš, rijeka je tu.
Ne čekaj predugo u suhoći!
Što dulje čekaš,
to manje snage imaš
da se pokreneš.
Ne smijem predugo čekati
u suhoći svoje komocije,
svojih strahova,
svog kukavičluka,
svog očaja.
Dugo nisam rijeku
božanske snage i ljubavi
uopće vidio.
Podigao sam zid oko sebe.
Sada to spoznajem posve jasno.

No ja sjedim na suhom.
Da li da pođem?
Put je kamenit, mukotrpan, dalek,
hoće li moja snaga izdržati,
hoću li rijeku
uopće još doseći?
Ako me Bog hoće ojačati,
mora rijeku privesti bliže k meni.

Sjedim i čekam,
no znam,
rijeka neće poteći k meni,
moram poći k njoj.

Moram ustati
krenuti iz zatvora
tupih navika.

Da, ja krećem!
Nada daje krila mojim koracima.
Znam da ću opet oživjeti,
biti sretan i pjevati.
Bog daje vodu života da teče za mene.
On očekuje da mu dođem.

Osjećam da mi je rijeka već došla bliže.

(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)

Pročitaj više

Novi se čovjek rađa krštenjem i snagom Duha Svetoga. Novi čovjek ili idealni ja želi živjeti kao što je Krist živio. On želi vršiti volju Božju.

MIŠICOM BOŽJOM, KORAKOM LJUDSKIM

Milosrđe podrazumijeva sposobnost da prepoznamo tuđu patnju bez osuđivanja. No ono započinje i prema sebi. Često smo prema sebi stroži nego prema drugima. Korizma može biti vrijeme u kojem učimo unutarnju blagost.

Da je Crkva tek prazna institucija bez moralne težine ne bi bila meta ni predmet strateških razgovora o slabljenju. Unatoč vlastitim ranama i grijehu, još uvijek predstavlja ideju služenja koja čvrsto stoji nasuprot logici vladnja. I takva ranjena, i dalje smeta onima koji vjeruju da je bolje vladati u paklu nego služiti u raju.