Zanimljivo je da u Hildegardinoj medicini nikad ne možemo po nekom ključu pogoditi kakvo djelovanje ima određena biljka ili namirnica. Naime, različiti dijelovi iste biljke ili ploda mogu imati štetno ili korisno djelovanje. Tako npr. plod šljive nije koristan za jelo, dok je jezgra tog ploda vrlo korisna kod suhog i nadražajnog kašlja, hripavca i tvrdokornog kašlja nakon gripe. Koristi se na sljedeći način:
40 jezgri iz koštice šljive
1 šalica vina
Osušene jezgre šljive (koje smo prije sušenja izvadili iz koštice) ostaviti 1-2 dana u šalici vina, dok ne nabubre. Pojesti dnevno 3-6 jezgri ili ih nasjeckati i skuhati u juhi od pirove krupice, pri čemu dodamo i 3-4 žlice vina u kojem se jezgra namakala. Djeca do pete godine uzimaju 1 jezgru po godini starosti, a od 5-12. godine 3-6 jezgri, odrasli 6 jezgri. Kura traje 3-6 dana.
Slično je i s breskvom: plod breskve narušava tjelesne sokove i stvara sluz u želucu, dok se sirov plod koristi u kombinaciji s drugim biljkama kod upala i sluzavosti u dišnim putovima te zadaha.
Tko voli plod breskve i šljive, neka nakon konzumiranja popije čaj od kadulje, kako bi se iz tijela izbacile štetne tvari.
Makov zrno je zdravo, no ulje nije korisno
Kad se radi o maku (lat. Papaver somniferum), zrno je zdravo, no ulje nije korisno. O maku Hildegarda piše sljedeće: „Mak je hladan i umjereno vlažan. Ako se zrno maka jede, donosi san, sprječava svrab, uništava uši koje se masovno liježu a također i njihova jajašca, tako da čovjek može mirno spavati. Ako se zrno stavi u vodu, pošto je nabubrilo, može se jesti. Sirovo zrno je bolje i korisnije nego kuhano. Ulje koje se iz zrnja istisne, čovjeka ne hrani niti okrepljuje niti mu donosi potpuno zdravlje niti bolest. To ulje je hladno, dok je zrno toplo. Naime, tekućina tih zrna više je kao mlijeko nego kao vino i zbog toga je hladna jer kad su ona pritisnuta ispuštaju ono što je u njima hladnije.“
Mak dakle možemo primijeniti kod svrbeža, neurodermitisa i nesanice. Za dobar san treba prije spavanja pojesti 1 jušnu žlicu maka s jabukom narezanom na kriške. Kod svrbeža se mak može uzeti 1-2 žlice 1-2 puta dnevno.
Vrlo je ukusno pecivo s makom a omiljeni su i kolači i štrudle s makom.
Kolač s makom
60 g maslaca
60 g pirovog bijelog brašna
1 žličica praška za pecivo
prstohvat soli
4 jaja
3 kisela vrhnja
70 g šećera od šećerne trske
1 puding od vanilije
500 ml mlijeka
70 g šećera od šećerne trske
1 vanilin šećer
nadjev od maka
Sastojci za nadjev od maka
120 ml mlijeka
½ žličice mljevenog cimeta
1 vanilin šećer
1 žličica naribane korice limuna
30 g šećera od šećerne trske
150 g mljevenog maka
Sve sastojke za nadjev pomiješati.
Za podlogu umijesite tijesto od 60 g maslaca, 60 g brašna, 1 žličicu praška za pecivo, prstohvata soli i 1 jajeta. Tijesto utisnite u namašćen kalup s odvojivim dnom i stavite u hladnjak. Za nadjev pripremite puding od vanilije s mlijekom i 70 g šećera prema uputama na pakiranju. Dodajte smjesu s makom i umiješajte ju, a zatim ostavite da se malo ohladi. Nakon toga dodajte 1 kiselo vrhnje i sve premažite po podlozi. Za preljev pomiješajte 70 g šećera, 3 jaja, 2 kisela vrhnja i vanilin šećer. Smjesu prelijte preko nadjeva.
Pecite otprilike jedan sat u pećnici prethodno zagrijanoj na 175°C.
Za dušu – Iz knjige Ozdravljenje tijela i duše
Priznavanje svoje ljudske pogrešivosti i povjeravanje u Božje milosrđe
Sigurno nije uvijek jednostavno izložiti se svojoj ograničenosti i slabosti. To vrijeđa naš ponos.
Kod Hildegarde zato nalazimo kao kraljicu svih vrlina poniznost, riječ koja je izašla iz mode i često se krivo tumači, kod koje se radi o priznavanju svoje stvorenosti, ovisnosti i upućenosti na višu silu, na Boga.
Hildegarda čuje od Isusa Krista u govoru Sina čovječjeg koji je zapisala u svojoj knjizi „Scivias“ vrlo jasne riječi:
O čovječe, zašto nisi istražio njivu svoje duše kako bi iščupao beskorisno trnje, korov i drač, to jest mene zazvao i sebe sagledao prije nego kao pijan i lud, koji sebe ne poznaje, dolaziš k meni? Ne možeš bez moje pomoći izvesti nikakvo svijetlo djelo…Kojeg si to vođu i pomagača za to potražio? Svoje varljivo osjetilo koje te je dovelo do ludosti u pustinji bez životne snage i osjećanja za tvoj uvid. Zaboravio si da ništa dobro ne možeš učiniti bez mene.“ (Sc 530)
No Hildegarda čuje i obećanje da se milosrđe Božje puno samilosti priklanja čovjeku, jer Bog zna da smo mi slabe posude. Ona govori čak o tome da je Bog spreman „prilagoditi se“ našoj bijedi. Ako smo i posrnuli ili pali – i ako nam je od sveg srca žao, možemo i moramo ponovno ustati i ići dalje.
Bog nam kaže: „Ja te podižem i ozdravljam te.“
Za svakog koji ide putem samospoznaje, koji ulazi u sebe, Bog u svom Sinu ima spremno milosrđe ljubavi a ne osudu. On mu daje hranu života.
Prihvaćam svoju ograničenost kao stvorenje.
Znam da svoj život nemam od samog sebe i da ga sam po sebi ne mogu održati.
Molim Boga za pomoć kad moja vlastita snaga nije dovoljna. On mi je rekao da mi se priklanja pun suosjećanja.
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
