U sezoni raznog voća i povrća koje naš organizam opskrbljuju hranjivim tvarima, pogledajmo što u svom djelu „Fitoterapija“ sv. Hildegarda piše o višnjama i trešnjama (lat. Prunus cerasus i Prunus avium). Za razliku od znanstvenih analiza sastojaka i hranjivih tvari, kod sv. Hildegarde je presudna „narav“ (suptilnost) nekog voća, odnosno kakve sokove i kemijske reakcije stvara i izaziva u organizmu. Tako su primjerice prema znanstvenim analizama jagode pune vitamina C i minerala, no Hildegarda upozorava da one „rastu od zemljine vlage“ i da uzrokuju alergije, što se u praksi mnogo puta potvrdilo. Zato je u Hildegardinoj medicini preporuka da nakon konzumiranja (potencijalno) štetnih vrsta voća treba popiti čaj od kadulje koji će toksine koje ono sadrži izbaciti iz organizma.
Premda mnogi jako vole višnje i trešnje, i to s pravom, jer su zreli plodovi vrlo ukusni – one prema Hildegardi nemaju toliku hranjivu vrijednost kakvu bismo očekivali i kakva im se danas pripisuje. No, hvala Bogu, nisu ni štetne. Evo što o njima piše u spomenutom priručniku: „Višnja (stablo) je više topla nego hladna i posve je slična šali, koja iskazuje radost ali je ujedno i štetna. Njezin sok i lišće nisu pretjerano korisni u liječenju jer u sebi imaju slabost. Njezin je plod umjereno topao i nije osobito ni koristan ni štetan. Ne škodi zdravome čovjeku ako ga jede, a bolesnom pak i onome koji u sebi ima loše sokove, izaziva podosta boli ako ga mnogo jede.“
Ovo u prijevodu znači da kod konzumiranja višanja i trešanja (one su opisane u istoj stavci, odnosno imaju isto djelovanje) treba biti umjeren. Kako bi ih organizam što bolje probavio, idealno ih je pripremiti kao kompot, u kolačima, ili ih u voćnoj salati preliti slatkim vrhnjem ili ektradjevičanskim kokosovim uljem – što dodatno poboljšava njihov okus – te ostaviti da odstoje 20-30 minuta. Začini koji se odlično slažu s okusom ovog voća su: cejlonski cimet, galgant, zubovac, đumbir, muškatni oraščić, klinčić i matičnjak.
U liječenju se primjenjuju koštice, odnosno jezgre višanja i trešanja, i to kod rana, jer Hildegardin tekst dalje glasi ovako: „Čovjek koji na svome tijelu ima rane tako grozne da gotovo sliče na gubu, ali ipak nije guba, neka snažno zgnječi unutarnje jezgre višanja, dok su još mlade. Neka na vatri rastopi medvjeđu mast i to zajedno pomiješa te napravi ljekovitu mast. Neka se njome maže pored vatre, pa će biti izliječen.“ Kod ovog problema, dakle, morate biti dobri s lovcima.
Sljedeće dvije primjene jezgri su kod grčeva u trbuhu i kod parazita u crijevima, što je danas dosta raširena pojava. Hildegarda navodi: „Tko u trbuhu ima napadaj grčeva, koje ne izazivaju crvi, neka često jede sirove jezgre i bit će mu bolje.“
„Tko u svome trbuhu ima crve, neka te jezgre stavi u ocat i tako ih često natašte jede, pa će crvi u njemu uginuti.“ Ovo je barem jednostavno.
Kolač od višanja
Sastojci
100 g pirovog bijelog brašna
3 jaja (odvojiti bjelanjke od žumanjaka)
125 g sitno mljevenog šećera od šećerne trske
1 žličica naribane limunove korice
1 vrećica bourbon vanilije
1 prstohvat soli
1 šalica višanja (ili trešanja) bez koštica
U bjelanjke dodajte prstohvat soli i istucite ih dok ne dobijete čvrstu smjesu, a zatim u nju postupno dodajte šećer. Žumanjke istucite s vanilin šećerom dok ne postanu kremasti. Lagano umiješajte istučene bjelanjke u smjesu sa žumanjcima, i preko te smjese posipajte brašno te pažljivo pomiješajte.
Lim za pečenje obložite papirom za pečenje, na njega ulijte smjesu te po njoj ravnomjerno rasporedite višnje. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C dok ne porumeni. Poslužite uz tučeno vrhnje i osvježavajući napitak s galgantom: u 2,5 dcl vode dodati sok od pola limuna, 1 žlicu malinovog sirupa (alternativno žličicu meda) te pola žličice galganta u prahu. Napitak se koristi kod iscrpljenosti i za jačanje imuniteta.
Kolač od maka i višanja
Tijesto
200 g pirovog brašna tip 630
100 g kuhanog ili svježe mljevenog plavog maka
3 žličice praška za pecivo od vinskog kamena
200 g šećera od šećerne trske
naribana korica 1 malog limuna iz organskog uzgoja
150 g rastopljenog maslaca
150 g jogurta
3 jaja
Nadjev
350 g višanja bez koštica
Korica
175 g pirovog brašna tip 630
75 g šećera od šećerne trske
100 g maslaca
2 žlice amaretta ili ruma
U zdjeli pomiješajte pirovo brašno, mak i prašak za pecivo. Dodajte šećer, svježe naribanu koricu limuna, rastopljeni maslac, jogurt i jaja. Sve zajedno miješajte električnim mikserom dok ne dobijete glatko tijesto.
Dno kalupa za torte obložite papirom za pečenje i pričvrstite ga obručem kalupa. Odrežite višak papira. Ulijte tijesto u kalup i zagladite površinu. Po tijestu rasporedite ocijeđene višnje i lagano ih pritisnite.
Za koricu: u zdjeli pomiješajte pirovo brašno, šećer, maslac i amaretto te izradite električnim mikserom. Usitnjeno (ili naribano) tijesto ravnomjerno rasporedite po pripremljenoj smjesi za kolač. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 45-50 minuta. Izvadite iz kalupa tek nakon što se ohladi i lagano pospite šećerom u prahu prije posluživanja.
Mak se u Hildegardinoj medicini koristi protiv nesanice i svrbeža. Konzumirati 2-3 žlice mljevenog maka (najbolje uz kompot od jabuka) prije spavanja.
Za dušu – Iz knjige Ozdravljenje tijela i duše
Tjelesne posljedice pri propuštanju dobra
Hildegarda kaže da svaki čovjek zna što je dobro, iako te uvijek ne čini. No ta podvojenost čini čovjeka bolesnim i otuđuje ga od njegovog pravog bića.
U nutrini svoje duše čeznemo za dobrim i korisnim stvarima, no moramo se uvijek iznova razračunavati sa štetnim i zlim. Često se osjećamo uzburkani od naših misli kao od oluje, tako da i naše tjelesno područje trpi od toga. Ili smo „do neba sretni, ili na smrt rastuženi“. Ako se misli pritom „utiskuju i utvrđuju“, tada to može imati različitije utjecaje na organizam, koje Hildegarda opisuje kao primjerice čireve, glavobolje i boli u očima, ušima, poteškoće s disanjem i kašalj. Ako su misli veoma proturječne, moć slušanja u duši je zbunjena. Čovjek ne može kod sebe zadržati ono dobro, tako da svoju nevoljkost izbacuje u napadaju kašlja.
„Kad se raznovrsne misli nekog čovjeka, nadošle u stanju sirovosti, kroz popustljivost, lakomislenost i taštinu, prošire, tada naginju u toj lakoumnosti tome da uguše pravednost u tom čovjeku.“
Takve mislene oluje zbunjuju savjest, čine čovjeka proždrljivim, uzrokuju srčane tegobe, zahvaćaju pluća tako da čovjek još jedva može disati te mogu čak izazvati upalu pluća. I seksualne fantazije mogu čovjeka poremetiti, lišiti njegovog bistrog mišljenja i izazvati tjelesne reakcije: „Kada se krvne žile s područja slabina potresu i misli su silno zbrkane sluzavim izljevom, čovjek može dobiti masni osip, budući da njegovo tijelo znatno otiče.“
Nužno je da sebi posvijestimo te duhovno-tjelesne veze. Ono što se odvija u tijelu – ljudski sokovi – direktno su upravljani mislima. Misli ne smiju biti niti previše „lakoumne i površne, niti suviše tvrdokorne i teške“, jer one tada čine čovjeka uobičajeno mirnim u tijelu i u znanju temeljitim. Tada se on ne osvrće na odobravanje svijeta…nego uzdiše za nebeskim radostima…“
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
