Bilo je samo pitanje trenutka kad će se Katolička crkva u Hrvatskoj pozabaviti surogat majčinstvom. S jedne strane, jer je o tome pitanju Komisija HBK Iustitia et Pax (Pravda i mir) govorila u izjavi „Europa pred izazovima organiziranog kriminala“ zajedno s 12 nacionalnih komisija Iustitia et Pax. A s druge strane zato što se posljednjih tjedana u hrvatskom društvu vodi se rasprava o (ne)opravdanosti i (ne)moralnosti zamjenskog (surogatnog) majčinstva. Stoga se Iustitia et Pax u četvrtak oglasila posebnom izjavom „Zamjensko (surogatno) majčinstvo ozbiljno narušava neotuđivo dostojanstvo djeteta i majke“.
„Surogat majčinstvo tretira se kao dio organiziranog kriminala i u cijeloj Europskoj uniji zabranjeno je i kazneno je djelo“, rekao je prof. dr. Vladimir Dugalić, tajnik Iustitie et Pax na predstavljanju izjave, dodajući kako se radi iskorištavanju žena i povredi prava djeteta. Tako je i u Hrvatskoj, no naš pravni okvir, kako je kazao, nije predvidio surogat majčinstvo iz inozemstva, pa je Ustavni sud donio odluku koja „u određenim aspektima ruši pravni i institucionalni okvir te dobrobit djeteta koje je nevino“.
„Crkva će krstiti to dijete ako se zatraži jer je ono nevino, ali ne možemo dopustiti da s njim ruše svi drugi zakoni. Ono nije u pravnom vakuumu. Ovdje se gleda se dobrobit djeteta“, kazao je Dugalić, navodeći talijanski primjer gdje se dijete upisuje u maticu rođenih, ali se otac kažnjava visokom novčanom kaznom.
Pravni okvir pojasnila je prof. dr. Dubravka Hrabar navodeći kako se radi o trgovini djecom, jer se „plaća za dijete“ te da su u konkretnom slučaju prekršena četiri zakona. Onaj o medicinski potpomognutoj oplodnji, obiteljski zakon, zakon o državnim maticama te kazneni zakon.
„Teza da je to najbolji interes djeteta ne stoji. To je interes roditelja. Je li u interesu djeteta da je odvojeno od majke koja ga je rodila? Danas ima mnogo tih svjedočanstava iz konkretnog života. Jedan komad papira kao što je taj ugovor krši ljudska prava majke i djeteta“, kazala je dr. Hrabar i objasnila kako se ne može ime oca upisati u maticu rođenih, nego samo ime majke koja je rodila dijete.
„To dijete je trebalo ne-upisati u naše knjige jer ono ima identitet u zemlji u kojoj se rodilo i gdje bolnica šalje njihovim matičarima upis podataka. Dijete nije paket ili roba. Ono ima identitet i nije njegovo dječje pravo je ugroženo“, kazala je ona i objasnila kako je odluku Ustavnog suda dodatno pojačao Upravni sud traživši da se upiše naručitelj (navodni otac) i naručiteljica (njegova supruga) kao majka koja to nije.
„Tražili su od matičara da postupi suprotno zakonu i svojim ovlastima, što je on odbio“, rekla je i dodala da je isključivo majka žena koja je dijete rodila.
„Prvi put u našoj pisanoj povijesti bit će upisana žena koja dijete nije rodila! Time se ruše temelji instituta majčinstva i držim da će ministarstvo uložiti žalbu jer su svi argumenti na njihovoj strani“, kazala je dr. Hrabar.
„Dijete nije krivo i treba zaštititi njega i njegovo dostojanstvo. Naručiteljica ne može nikad biti upisana kao majka. Djetetu je trebao biti postavljen posebni skrbnik što omogućuje zakon, do trenutka dok se ne utvrdi da je naručitelj biološki otac. A ako se to utvrdi, onda imamo čudnu situaciju jer dosad niste mogli utvrditi očinstvo bez činjenica da je netko otac konkretnog djeteta kojega je rodila konkretna majka na konkretnom mjestu i vremenu. Ne možemo imati oca bez majke“, objašnjava ona, dodajući da bi u ovom slučaju „on bio otac, a ona maćeha i ona bi posvojila dijete“.
„Ali i to je opasna situacija i trebalo bi donijeti propis o surogatnom majčinstvu da se ovakve slučajeve isključi, jer je zlonamjeran čin“, kazala je i dodala da ne postoji pravo biti roditeljem.
„Na Zapadu tu djecu brine tko im je majka i traže je te imaju otpor prema tome da su kupljeni i da su kao roba. To je sofisticirani oblik kupnje pa se me smije ‘okretati pilu naopako’ i tvrditi da su to jadni ljudi i što su prošli da dođu do djeteta te da – jadno to dijete“, kaže ona i dodaje da kaznene sankcije imaju i preventivni smisao da počinitelja odvrate od kaznenog djela, da ljudi shvate što čine tom djetetu.
Cijelu izjavu Komisije Iustitia et Pax možete pročitati ovdje.
