Deset tisuća hodočasnika na Brdu ukazanja svakoga jutra u pet sati uoči 44. obljetnice međugorskog fenomena

Tako je gotovo svakoga jutra unazad tjedan dana otkako je vidjelica Marija Pavlović Lunetti nakon jednog od svojih svakodnevnih ukazanja prenijela Gospinu poruku da Blažena Djevica Marija želi da se devetnica uoči 44. obljetnice moli upravo na Podbrdu u pet ujutro, kada vidjelica Marija ima i ukazanje koje traje šest do sedam minuta.

Autor: Darko Pavičić
event 23.06.2025.
Photo: Mary tv Međugorje

Oko 10.000 hodočasnika okupilo se na molitvi u pet sati ujutro na molitvi na Brdu ukazanja u Međugorju, u ponedjeljak, dva dana prije 44. obljetnice međugorskog fenomena. Tako je gotovo svakoga jutra unazad tjedan dana otkako je vidjelica Marija Pavlović Lunetti nakon jednog od svojih svakodnevnih ukazanja prenijela Gospinu poruku da Blažena Djevica Marija želi da se devetnica uoči 44. obljetnice moli upravo na Podbrdu u pet ujutro, kada vidjelica Marija ima i ukazanje koje traje šest do sedam minuta.

“Gospa je molila nad nama na svojem aramejskom jeziku, sve nas je blagoslovila, kao i sve one koji izdaleka sudjeluju u molitvi”, govori vidjelica Marija nakon ukazanja, a budući da live stramingom Mary tv Međugorje prenosi devetnicu i ukazanje, pretpostavlja se da stotine tisuća ljudi diljem svijeta mole zajedno toga jutra uoči obljetnice međugorskog fenomena.

“Gospa je molila za mir u našim srcima, za mir u našim obiteljima i za mir u svijetu”, prenosi svakoga jutra vidjelica Marija Gospinu poruku, dodajući kako Gospa posebno moli za bolesne i sve koji su u potrebi.

Prvih dana devetnice na Brdu ukazanja okupljalo se nekoliko tisuća ljudi, a kako se počeo približavati datum obljetnice, broj hodočasnika vrtoglavo raste pa Podbrdo izdaleka izgleda poput mravinjaka tj. kao da se vrijeme vratilo 44 godine unatrag, kada je šestero vidjelaca ugledalo Blaženu Djevicu Mariju, a rijeke hodočasnika pohrlile su u to dotad nepoznato hercegovačko selo.

Djeca su prvi puta vidjela Gospu 24. lipnja 1981., ali se obljetnica slavi svake godine 25. lipnja, jer su tek drugoga dana šestero djece iz zaseoka Bijakovići u Međugorju stupili u kontakt s Blaženom Djevicom Marijom, koja im se otad ukazivala svakoga dana u isto vrijeme u kasnim popodnevnim satima. Svakodnevna ukazanja od njih šestero danas i dalje ima njih troje – Marija Pavlović Lunetti, Ivan Dragičević i Vida (Vicka) Ivanković. Naime, nakon što Gospa vidiocima otkrije desetu tajnu, prestaju svakodnevna ukazanja, pa ostalih troje vidjelaca (Jakov Čolo, Mirjana Dragičević Soldo i Ivanka Ivanković Elez) imaju ukazanja jednom ili nekoliko puta godišnje.

Međugorje je, podsjetimo, u rujnu prošle godine dobilo najviši status “nihil obstat” (ništa ne priječi) u vrednovanju ukazanja i nadnaravnih pojava od vatikanskog Dikasterija za nauk vjere, a župom sv. Jakova u Međugorju upravlja Sveta Stolica preko svojega posebnog vizitatora mons. Alde Cavallija. Dakako, uz pastoralnu pomoć i podršku franjevaca Hercegovačke franjevačke provincije, kao i svih ovih 44 godine.

Izravan prijenos ukazanja vidjelici Mariji Pavlović Lunetti omogućila je Mary tv Međugorje, pa preko live streaminga u molitvi sudjeluju stotine tisuća vjernika diljem svijeta (Photo: Mary tv)

Pročitaj više

Hiperdigitalizacija može usitniti pozornost; kriza odnosa može raniti psihu; socijalna nesigurnost i nejednakosti mogu ugasiti čežnju. Pa ipak katoličko obrazovanje može biti svjetionik: ne nostalgično utočište, nego laboratorij razlučivanja, pedagoške inovacije i proročkoga svjedočenja. Crtati nove zemljovide nade: to je hitna zadaća!

„Ljudi su me često pitali postoje li negdje zapisana klanjanja. Osluškujući njihove potrebe, shvatio sam da postoji prostor za jednu drugačiju vrstu knjige, onu koja bi bila više u duhu meditacije“, kaže fra Stjepan Brčina.

Dikasterij za nauk vjere objavio je doktrinalnu bilješku „Mater populi fidelis“ (Majka vjernog puka) o nekim marijanskim naslovima koji se odnose na Marijinu suradnju u djelu spasenja. Dokument, koji potpisuju prefekt kardinal Víctor Manuel Fernández i tajnik doktrinalne sekcije mons. Armando Matteo, papa Lav XIV. odobrio je 7. listopada.