DOPISNIŠTVO KAPTOL

Gospodski pristojnu čestitku mons. Kutleše predsjedniku Milanoviću trebalo je pažljivije iščitati

Da čuđenja u hrvatskom javnom prostoru nikad ne nedostaje, pokazala je i čestitka mons. Dražena Kutleše ponovno izabranom predsjedniku Zoranu Milanoviću. Naime, nakon što je dan nakon izbora predsjednik HBK poslao čestitku predsjedniku Milanoviću, uslijedila je bujica nekritičkih pohvala i još nekritičkijih napada na mons. Kutlešu. Lijevi su ga mediji slavili kao svojevrsnog „novog Bozanića“…

Autor: Darko Pavičić
event 23.01.2025.
Photo: Sanjin Strukic/Pixsell

Da čuđenja u hrvatskom javnom prostoru nikad ne nedostaje, pokazala je i čestitka mons. Dražena Kutleše ponovno izabranom predsjedniku Zoranu Milanoviću. Naime, nakon što je dan nakon izbora predsjednik HBK poslao čestitku predsjedniku Milanoviću, uslijedila je bujica nekritičkih pohvala i još nekritičkijih napada na mons. Kutlešu. Lijevi su ga mediji slavili kao svojevrsnog „novog Bozanića“ iz 1997. i povlačili paralelu sa sintagmom o „grijehu stuktura“, a desni su ga razapinjali da se snishodljivo dodvorava predsjedniku države koji s prezirom gleda na Crkvu. Istina je, kao i uvijek, negdje u sredini.

Prvo, mons. Kutleša već se sljedećeg dana oglasio čestitkom, što se nije dogodilo s crkvenog vrha kad je Milanović prvi put izabran za predsjednika. Za one kraćega pamćenja dobro je napomenuti da se tada tinta sušila čak tri dana na čestitci predsjednika HBK, koji je tada jedini, uz mons. Matu Uzinića čestitao Milanoviću. Za razliku od njegove prethodnice Kolinde Grabar Kitarović, kojoj su čestitke bile upućene već prvoga dana, a u potpisu je bilo daleko više biskupa. Iz toga se tada mogao iščitati ondašnji stav crkvenog vrha, tj. svojevrsna nevoljkost rezultatima izbora, koju je ovoga puta mons. Kutleša gospodski prebrodio i uputio pristojnu i sadržajnu poruku hrvatskom predsjedniku. Nimalo snishodljivu i ulizivačku, nego posve suprotno.

Kutleša, naime, na početku kaže kako je Milanovićev „životni i profesionalni put obilježen istaknutim i odgovornim služenjem na najvišim razinama javnog i političkog djelovanja, često suočenim s brojnim izazovima“. Zar nije bilo tako, tj. zar nije Milanović pred sobom i oko sebe imao brojne izazove, na koje je često odgovarao u svojem rabijatnom stilu, pa mu zagrebački nadbiskup u nastavku čestitke želi poručiti da na početku drugog mandata u njega zakorači „s obnovljenom snagom koristeći svoje dosadašnje iskustvo za donošenje mudrih i pravednih odluka na dobrobit hrvatskog naroda“. Kutleša, dakle, traži od Milanovića da obnovi svoju snagu, a ne da koristi staru „štemersku“ silu, jer je to potrebno za donošenje mudrih i pravednih odluka za dobro cijeloga naroda. Zašto? Pa zato jer, kako veli zagrebački nadbiskup, današnji je svijet „obilježen složenim geopolitičkim, gospodarskim i društvenim dinamikama, postavlja pred Republiku Hrvatsku niz posebnih izazova“. „Upravo u takvom kontekstu, vjerodostojna politika trebala bi služiti kao orijentir usmjeravajući prema putu istine, pravednosti i općeg dobra“, nastavlja i nedvojbeno očekuje od Milanovića da ne bude u budućnosti točka razdora kao što je to bio ignorirajući Ustav prije parlamentarnih izbora, zbog čega se našao i na meti Komisije Iustitia et Pax HBK. Pritom mu navodi kako smo svi „pozvaniživjeti kao dostojni građani svjedočeći poštenje u svakodnevnom životu“ i dodajući kako imamo posebno pravo to zahtijevati od svojih političkih vođa, koje trebaju biti osobe s osobnim integritetom i odgovornošću za javnu politiku. Tj, sve ono što je Milanović u svojem prošlom mandatu vrlo često dovodio u pitanje.

„Biti dobar državnik ozbiljna je i zahtjevna zadaća koja traži razvijanje karaktera spremnog reći ‘da’ onome što koristi našoj domovini i ‘ne’ onome što joj šteti. Potrebna je i mudrost da bismo prepoznali razliku između dobra i zla te odabrali ispravan put“, u najboljoj vjeri upućuje mons. Kutleša novog/starog predsjednika, zacijelo misleći na sve one nemudre i krive putove koje je Milanović izabirao u svojem prvom mandatu.

Stoga je gospodski pristojnu čestitku Kaptola Pantovčaku samo trebalo pažljivo iščitati. Bez lijevih ili desnih strasti, svejedno.

Pročitaj više

Povodom 44 godine međugorskih ukazanja, portal Muževni budite objavio je razgovor s provincijalom herceovačkih franjevaca fra Jozom Grbešom, svećenikom s 30-godišnjim „stažom“, a razgovarali su između ostalog, o izazovima svećeničke službe i fenomenu Međugorja. Intervju prenosimo u cijelosti.

NJEZINA PROMENADA

Više od 60 posto ispitanika istraživanja bili su visokoobrazovani ljudi, što pobija mit da je krunica zastarjela molitva za „nepismene i zatucane“. U zaključku istraživanja, autori su istaknuli kako se danas naveliko istražuje usredotočena svjesnost (eng. mindfulness), ali ne i utjecaj molitve na psihu čovjeka, što čini pukotinu u psihologijskim istraživanjima. Naravno, glavna svrha molitve nije terapija, ali je nerijetko njezina posljedica.

DOPISNIŠTVO KAPTOL

Upravo dok čitamo vijesti iz Rima kako je papa Lav XIV. iznenadio 120.000 mladih na njihovu susretu koji se sad odvija ondje u Jubilarnoj godini, misli s Trga svetog Petra u Vatikanu polako plove prema Međugorju, gdje će se 4. kolovoza održati 36. Festival mladih Mladifest. On će, baš kao i prošlih godina, okupiti oko…