Budući da su vrata vjerskih zajednica prva vrata koja pokušavaju otvoriti migranti koji dođu u Hrvatsku, tom temom pozabavila se u ponedjeljak tribina “Uloga vjerskih zajednica u integraciji migranata u Hrvatskoj, koja je u organizaciji Hrvatske protestantske konferencije održana u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, a na kojoj su sudjelovali p. Stanko Perica, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u Jugoističnoj Europi, Mevludi ef. Arslani, zamjenik muftije u Hrvatskoj i ravnatelj Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu, pastor Mihael Kreko, voditelj Kuće nade u Zagrebu i pastor Baptističke crkve u Malešnici u Zagrebu, vlč. Anđelko Katanec, povjerenik za pastoral migranata i turista Zagrebačke nadbiskupije te Vatroslav Župančić, predsjednik Hrvatske protestantske konferencije.
“Budući da je Bog naš otac te da smo mi sestre i braća, nema prostora za segregaciju i getoizaciju”, kazao je isusovac Perica, navodeći kako njihov ured pruža uslugu “integracijskog paketa”, koji obuhvaća učenje jezika, zapošljavanje, pravnu, psihološku i humanitarnu pomoć.
“U posljednje vrijeme u tijeku je desetak tečajeva jezika raznih razina, a na listi čekanja više je od 300 osoba”, kazao je Perica, dodajući kako su tečajevi besplatni.
Islamska zajednica, kako navodi ef. Arslani, u pomoć oko migranata uključila se od 2015., kada je najviše pomagala MUP-u pronalazeći prevoditelje na arapski i urdu jezik, kojim su govorili migranti koji su prolazili kroz Hrvatsku u velikom migrantskom valu.
“Mi zagovaramo integraciju, a ne asimilaciju kao u Francuskoj ili getoizaciju poput Belgije”, kazao je Arslani i dodao da nastoje da se to provodu po cijeloj Hrvatskoj te da stoga niti nema incidenata, jer su se migranti integrirali u hrvatsko društvo.
“Aktivirali smo glavne imame po cijeloj Hrvatskoj da im budu na raspolaganju 24 sata”, rekao je Arslani, navodeći kako su u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom omogućili da sport postane snažna poluga u integraciji.
“Rezultat sustavnog rada najbolje se danas vidi na Sirijcima u našoj gimnaziji, koji nisu znali ni riječi hrvatskog jezika, a sad uspješno završavaju državnu maturu i polažu prijemne ispite na hrvatskim fakultetima”, kazao je Arslani i dodao kako su u tijeku mjeseca ramazana organizirali zajednički iftar (večeru) za strane radnike u restoranu u Zagrebačkoj džamiji, gdje mogu doći i svi oni stranci koji nemaju uvjete za pripremu iftara zbog načina života kojim žive.
“Ako možemo pomoći onda pomozimo, a ako ne moćemo onda nemojmo odmagati”, kazao je Arslani.
Baptistička crkva, kako je posvjedočio pastor Kreko, konkretno pomaže kroz “Kuću nade” u zagrebačkom naselju Gajnice, a radi se o staroj zgradi policijske postaje, koju su dobili i uredili u urede, učinionice, prostore za prihvat i stanovanje.
“Osim rada s migrantima uključeni smo u rad s lokalnom zajednicom, pa postoji program Sunce za samohrane roditelje i pomoć u učenju, Srebrna generacija za stariju dob te Novi susjedi za poučavanje hrvatskog jezika za strane radnike”, kazao je Kreko, koji je na tribinu doveo i troje stranih radnika: Omida iz Irana, koji je deset godina u Hrvatskoj, oženjen je i zaposlen, Olgu iz Rusije koja pomaže u odvijanju programa te Jamesa iz Nepala koji radi kao poštar u Zagrebu.
Vlč. Katanec više se od deset godina bavio se strancima uime Zagrebačke nadbiskupije, prvo turistima, a nakon toga i migrantima.
“Cilj nam je zajednštvo, da se oni mogu međusobno okupljati, ali i zajedno s Hrvatima na crkvenim slavljima”, kazao je Katanec, dodajući kako mu se često javljaju iz župa, gdje je problem zbog nemogućnosti sudjelovanja zbog jezične barijere.
“Kao Crkva uspijevamo odgovoriti na potrebe onih koji nam se javljaju, ali još ima prostora kako bismo postali proaktivni”, kazao je Katenec i naveo kako u župi sv. Blaža u Zagrebu, gdje djeluje, nedjeljom postoje dvije mise na engleskom, tri mise na tagelskom, a organiziraju se i na indijskom jeziku.
“Ove nedjelje bilo je oko 400 Filipinaca na misi”, kazao je te naveo primjer za prošlogodišnje duhovsko bdijenje koje je bilo organizirano čak na 18 jezika.
Na pitanje kako se država više može uključiti u napor koji ulažu vjerske zajednice, gotovo jednodušno su zaključili da je to najvažnije oko učenja hrvatskog jezika.
“Mi smo napravili aplikaciju i dovoljno je fotografirati barkod kako bi se dobio prijevod hutbe (propovijedi) na džumi petkom. Ali ne želimo da se zauvijek oslanjaju na to, nego da nauče hrvatski jezik. Nema prave integracije bez učenja hrvatskog jezika”, kazao je.
Država je za tu svrhu namijenila i vaučere do kojih je, kako su kazali predstavnici vjerskih zajednica, prilično teško doći. No na tribini je bio i direktor Centra za poduke i prevodilaštvo “Spes” iz Zagreba Slobodan Matić, koji je ponudio njihove usluge, budući da imaju razvijen sustav i praksu po cijeloj Hrvatskoj.
Pastor Kreko naveo je i problem stanovanja, koji je velik izazov za strane radnike, pri čemu im je najteže pomoći, a p. Stanko Perica dodao je kako istraživanja i kod nas i drugdje pokazuju kako su migranti nepopularni te da raste socijalna distanca prema njima.
“Kao katolici i kršćani pozvani smo ne zaobilaziti ih. Nakon prvotnog šoka ne smijemo izbjegavati kontakt. Pomoći ćemo tako i njima i sebi te se sami obogatiti”, rekao je Perica, dodajući da “ukoliko ćemo doista biti vjernici moramo stati iza onih kojima se gazi dostojanstvo”. Naveo je i primjer da humanitarne organizacije u Hrvatskoj, za razliku od europskih zemalja, nemaju pristupa azilantskim centrima u Hrvatskoj.
“Ako kao vjerske zajednice prihvatimo državnu indiferentnost, onda je to povijesni promašaj”, kazao je Perica, a pastor Župančić zaključio je tribinu riječima da je potrebno “spriječiti stvaranje paralelnih društava u Hrvatskoj te omogućiti da Hrvatska ostane sigurna i zajednički prosperira”.
