LAICI PROPOVJEDNICI NA MISI: Njemački prijedlog legalizacija je nezakonitih praksi u toj zemlji – vjernici se dovode u zabludu i gube identitet, kao i sami svećenici

U Njemačkoj su prisutne mnoge krive prakse. Vjernici laici pričešćuju u okolnostima kad ima dovoljno svećenika, krste kad ima svećenika, propovijedaju na misama… Ovakvim potezima prema Vatikanu htjelo bi se samo legalizirati već postojeće nezakonite prakse.

Autor: Vjerujem.hr
event 02.03.2026.
Photo: Ivan Skrinjar/PIXSELL

Pod sloganom Navještaj evanđelja, novi predsjednik Njemačke biskupske konferencije biskup Heiner Wilmer, u priopćenju s proljetnoga zasjedanja njemačke Crkve, izjavio je: „Sinodska skupština 2023. odlučila je velikom većinom, a i mi biskupi u akcijskom tekstu Navještaj evanđelja da njemački biskupi trebaju zatražiti dopuštenje Svete Stolice kako bi u euharistijskim slavljima mogli propovijedati ne samo svećenici, nego i drugi duhovno osposobljeni muškarci i žene koje ovlasti biskup. Sada smo to razmotrili, detaljno raspravili i proveli cilj akcijskog teksta na ovom proljetnom zasjedanju usvajanjem propisa o službi propovijedanja koji to trebaju omogućiti. Sada za to želimo zatražiti odobrenje u Rimu. Dogovorili smo se kako ću to učiniti prilikom sljedećega posjeta Rimu i te ću tu odluku ondje ponovno objasniti i promovirati u razgovoru“, prenosi  portal Nedjelja.ba agenciju KTA.

Taj potez komentirao je kancelar Zadarske nadbiskupije i crkveni pravnik don Marin Batur na svoje Facebook profilu i njegovu objavio prenosimo u cijelosti:

“Najprije valja podsjetiti da su njemački biskupi ovo pitanje u Vatikanu već razmatrali za vrijeme svoga pohoda ‘ad limina’ 2022. Službeno im je odgovoreno da laici ne mogu propovijedati za vrijeme isme (a niti redovito krstiti). Prema odredbama Crkve propovijed za vrijeme mise pridržana je isključivo zaređenim službenicima (đakoni/svećenici). Također, nije riječ o pukoj disciplinskoj odredbi nego o zakonu koji se odnosi na službe poučavanja i posvećivanja koje su međusobno usko povezane. Dijecezanski biskup ne može dati oprost od ove odredbe (u pojedinačnom slučaju dopustiti laiku propovijed na misi). Problem: u Njemačkoj su prisutne mnoge krive prakse. Vjernici laici pričešćuju u okolnostima kad ima dovoljno svećenika, krste kad ima svećenika, propovijedaju na misama… Ovakvim potezima prema Vatikanu htjelo bi se samo legalizirati već postojeće nezakonite prakse.

U Njemačkoj sve je veći broj vjernika koji formalnim činom otpadaju od zajedništva s Crkvom (tzv. ‘ispis iz Crkve’), broj duhovnih zvanja drastično je pao i ovise o svećenicima drugih država. Rješenja na ovakve krize traže se u modernim pristupima koji udovoljavaju duhu vremena i zahtjevima ne znam kakvih grupacija vjernika. Međutim, u tome nema Duha Božjega. Obnova Crkve sastoji se u autentičnom navještaju Evanđelja a ne dozvoljavanju svega i svačega. Populizam ne može dovesti do obraćenja niti će vratiti ljude u Crkvu. Crkva se i ne može voditi prema vlastitim vizijama nego isključivo u skladu za zahtjevima Križa.

Nezdrava uloga vjernika laika nije blagoslov i suvremeni pogled na svijet. Krivim praksama i te ljude dovodimo u zabludu po pitanju njihovog identiteta i identiteta svećenika. Molimo za Petrovog nasljednika da mu Bog da odlučnosti i razboritosti čuvati Kristovu Crkvu od svakog oblika nereda!”

Podsjetimo, Njemačka biskupska konferencija izabrala je biskupa dr. Heinera Wilmera, SCJ, člana dehonijanaca, za svog novog predsjednika upravo tijekom proljetnog plenarnog zasjedanja u kući Burkardushaus u Würzburgu, održanog od 23. do 26. veljače. Izbor za novog predsjednika BK-a održan je 24. veljače, a na skupštini je sudjelovalo 56 članova. Mons. Wilmer naslijedio je biskupa Georga Bätzinga te se smatra jednim od progresivnijih glasova unutar njemačkog episkopata. Također, zagovornik je Njemačkog sinodalnog puta, reformskog procesa pokrenutog 2019.

Izvor: Nedjelja.ba/don Marin Batur

Pročitaj više

Izvješće ne nudi potpuna rješenja, nego želi otvoriti put razlučivanju. Umjesto da govori o „kontroverznim pitanjima”, predlaže da ih se naziva „novim pitanjima”, shvaćenima kao iskustva koja potiču Crkvu da ponovno promisli kako živjeti i prenositi Evanđelje u različitim kontekstima.

Hrvati mogu biti zadovoljni novim Papom. Očigledno nam je sklon. Jesenas se to lijepo vidjelo na nacionalnom hodočašću Crkve u Hrvatskoj i BiH.

Papa Lav primio je članove Papinske zaklade u audijenciju, udruge američkih milijunaša koja podupire aktivnosti papa i postala je jedan od glavnih izvora financiranja vatikanskih inicijativa. No za vrijeme pape Franje taj se priljev smanjio gotovo na minimum iz razloga koje nije teško naslutiti, ali sada su se „slavine“ ponovno otvorile.