„Nada ne postiđuje“, sinulo mi je danas u tramvaju. To je geslo 2025., jubilejske godine. Što to zapravo znači, zapitala sam se, budući da se u posljednje vrijeme ne primjećuje baš mnogo razloga za nadu, barem na ovome svijetu. U tijeku je geopolitičko preslagivanje s neizvjesnim ishodom; kada velike sile miješaju karte, to je nerijetko na štetu malih naroda.
Demografska situacija Hrvatske, statistički i matematički, put je bez povratka. Mladi ljudi uglavnom žive samo za sadašnji trenutak, u zamrznutom prezentu, i ne pada im na pamet da nešto čekaju ili se za nešto žrtvuju. Očekivanja pravednoga mira za Ukrajinu potapaju se poput brodova, a umorna i stara Europa nema snage ni za unutarnju sigurnost, a kamoli za obranu.
Hrvatsko ministarstvo ukinulo je papirnate upisnice, a na digitalne stavilo dvije kategorije: „roditelj/ skrbnik 1“ i „roditelj/ skrbnik 2“ da bi, nakon nezgodne peticije, uklonilo ovo „1“ i „2“. Ideologije nam ne prodaju više udruge i međunarodna tijela, nego i tvrtke; T-com i pekara „Pan-pek“ udružili su se u bombardiranju statistikama o govoru mržnje protiv raznih manjinskih skupina koji, navodno, radioaktivno zrači odasvud.
Nešto prije Međunarodnoga dana žena, posjetitelji iz Europske komisije mrtvo-hladno pitali su predstavnike hrvatskoga ministarstva što je Hrvatska poduzela kako bi povećala udio vozača među ženama. Riječju, napad na razum, i to iz teške artiljerije. Pa ipak, prošavši iz Mesničke tunelom do Radićeve, pa u knjižnicu na Krvavom mostu, iznenada mi je sjelo u dušu što znači da “nada ne postiđuje“.
Moguće je nadati se samo s pogledom u ono što još nije; u budućnost… u vječnost. Prolaznost obličja ovoga svijeta podsjeća da postoji „jamstvo za ono čemu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo“ (Heb 11, 1). Svijet je mističan; oči, uši i ruke ne mogu dohvatiti misterij koji tek malo razumijemo, koji daje smisao svemu ovome što vidimo. Bog je misterij. Duhovni svijet postoji; postojanje smrću ne završava. Samo u tom obzoru moguće se nadati. Krist je mučen i ubijen, ali živi onkraj smrti. Zemaljski je život tek trenutak koji izblijedi poput pepela. Znamo li to, isplati boriti se za dobro, makar se uspjeh ne nazire odmah, sada i ovdje. Pobjeda istine i dobra je ondje….u budućnosti ovoga svijeta, ali konačno u vječnosti budućega, onkraj smrti.