U tvojoj prisutnosti – 17. studenoga

Nema nikakve osude onima koji su u meni. Zakon milosti oslobodio te je od zakona grijeha i smrti. Nema mnogo kršćana koji znaju živjeti u toj radikalnoj slobodi, koja im pripada po ponovnom rođenju. Umro sam kako bih te oslobodio; zato živi slobodno u meni! Kako bi hodao putem slobode, moraš svoje misli držati čvrsto usmjerene na mene….

Autor: Darko Pavičić
event 20.12.2024.
Photo: Pixabay

Nema nikakve osude onima koji su u meni. Zakon milosti oslobodio te je od zakona grijeha i smrti. Nema mnogo kršćana koji znaju živjeti u toj radikalnoj slobodi, koja im pripada po ponovnom rođenju. Umro sam kako bih te oslobodio; zato živi slobodno u meni!

Kako bi hodao putem slobode, moraš svoje misli držati čvrsto usmjerene na mene. Mnogi glasovi tvrde: „To je pravi put, put kojim trebaš ići”, no samo ti moj glas uistinu pokazuje pravi put. Ako slijediš put ovoga svijeta sa svim njegovim sjajem i glamurom, padat ćeš u ponor sve dublje i dublje. Glasovi kršćana te također mogu voditi na stranputicu: „Učini to!” „Nemoj činiti ono!” „Moli ovako!” „Ne moli tako!” Ako ćeš slušati sve te glasove, bit ćeš sve zbunjeniji.

Budi zadovoljan time da budeš jednostavna ovca, da slušaš moj glas i da me slijediš. Ja ću te voditi na mirne zelene pašnjake i upravljati te putem pravednosti.

(Rimljanima 8,1-2; Izaija 30,21; Ivan 10,27; Psalam 23,1-3)

Izvor: „U tvojoj prisutnosti“ link“ na verziju za žene

„U tvojoj prisutnosti“ link na verziju za muškarce

Pročitaj više

„Crkva koja ljubi, koja ne postavlja granice ljubavi, koja ne poznaje neprijatelje koje treba pobijediti, nego muškarce i žene koje treba ljubiti. To je Crkva koja je danas potrebna svijetu. To je Crkva koja je potrebna Rijeci i našoj domovini“, poručio je nadbiskup Uzinić.

Razgovor se neće ograničiti samo na Simoninu prošlost, nego na njezino snažno i autentično duhovno iskustvo življenja sa živim Bogom iz dana u dan kroz njezin obiteljski život sa suprugom Stanislavom i djecom te kroz bolesti i kušnje koje je prate na njezinu putu.

Nicko je desetljećima udarao ritam svijeta, svirao pred stotinama tisuća ljudi, živio na rubu slave i umora. Ali jednoga dana, kad su svjetla pozornice utihnula, čuo je glas koji nije dolazio iz zvučnika: „Ne čini od Kuće Oca mojega kuću trgovačku!“ Taj glas probudio je njegovo srce. I počelo je čišćenje.