Zahvaljujući posjetu „aleksandrijskog pape“ Hrvatska će ovih dana imati priliku bolje upoznati koptske kršćane. Naime, patrijarh Aleksandrije i poglavar Koptske staroistočne pravoslavne Crkve iz Egipta papa Tawadros II. u posjetu je Hrvatskoj, a u nedjelju je služio božansku liturgiju sv. Grgura Nazijanskog u crkvi Presvetog Srca Isusova na zagrebačkoj Šalati. Na njoj se okupilo oko 500 mladih muškaraca iz cijele Hrvatske, koptskih vjernika koji žive i rade u našoj zemlji.
Tko su koptski krššćani? Naime, kad se govori o kršćanima na Bliskom istoku i u Africi, često se događa da se zaboravlja na jedan od najstarijih kršćanskih naroda na svijetu – Kopte. Upravo su koptski kršćani stoljećima čuvali vjeru na prostoru današnjeg Egipta, još od prvih vremena Crkve, a njihova povijest prožeta je mučeništvom, molitvom i iznimnom ustrajnošću.
Naziv “Kopti” potječe od stare grčke riječi za Egipćane, pa su Kopti zapravo potomci drevnih Egipćana koji su prihvatili kršćanstvo. Predaja kaže da je kršćanstvo u Egipat donio sveti Marko evanđelist u prvom stoljeću, a Aleksandrija je ubrzo postala jedno od najvažnijih središta ranoga kršćanstva. Ondje su djelovali veliki crkveni oci poput svetog Atanazija i Origena, a upravo je egipatska pustinja dala prve kršćanske monahe i začetnike redovništva. Sveti Antun Pustinjak i sveti Pavao Pustinjak svojim su asketskim životom nadahnuli kasnije monaške zajednice diljem svijeta.
Danas većina Kopta pripada Koptskoj pravoslavnoj Crkvi, jednoj od najstarijih kršćanskih crkava. Premda ih se često naziva “egipatskim kršćanima”, Kopti nisu mala zajednica. Procjenjuje se da ih u Egiptu živi između deset i petnaest milijuna, uz brojnu dijasporu u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji.
Koptska liturgija posebna je po svojoj drevnosti. Dio bogoslužja još se služi na koptskom jeziku, posljednjem jeziku starih faraona, premda vjernici danas uglavnom govore arapski. Njihove crkve krase karakteristične ikone, a duhovnost je snažno obilježena postom, molitvom i monaštvom. Kopti poste više od polovice godine, a mnogi vjernici vrlo ozbiljno žive svoju vjeru i u svakodnevnom životu.
No povijest Kopta obilježena je i stradanjem. Nakon arapskih osvajanja u 7. stoljeću postali su vjerska manjina u većinski muslimanskom društvu. Tijekom stoljeća prolazili su razdoblja tolerancije, ali i teških progona. Ni suvremeno doba nije ih poštedjelo nasilja. Svijet je posebno potreslo brutalno smaknuće dvadeset i jednog koptskog radnika u Libiji 2015., koje su počinili pripadnici ISIL-a. Ti su mučenici postali simbol vjernosti Kristu do smrti.
Unatoč svemu, Kopti i danas ostaju snažan znak postojanosti kršćanstva na Bliskom istoku. Njihove zajednice, samostani i drevne crkve svjedoče kontinuitet vjere koji traje gotovo dvije tisuće godina. U vremenu kada mnogi kršćani napuštaju područja svojih pradjedova zbog rata, siromaštva i nesigurnosti, Kopti ostaju poput znaka u vremenu da je kršćanstvo na Bliskom istoku mnogo starije od brojnih današnjih država i političkih podjela.
Na kraju liturgije koptski patrijarh, koji po tradiciji nosi naslov „papa aleksandrijski“, dodijelio je križevačkom vladiki Milanu Stipiću zahvalnu plaketu kao izraz zahvalnosti što je Koptima u Hrvatskoj od samih početaka Križevačka eparhija ponudila svoje crkve za okupljanja na bogoslužja. Zahvalio je i Zagrebačkoj nadbiskupiji što se sada mogu okupljati u sjemenišnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog na Šalati.
Tijekom boravka u Hrvatskoj, na kojemu ga prati biskup Yovanis, zadužen za Kopte u Srednjoj Europi te dušobrižnik za Kopte u Hrvatskoj o. Tadros Riad, patrijarh Tawadros II. će se susresti s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, ministrom vanjskih i europskih poslova RH Gordanom Grlićem Radmanom, zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom Draženom Kutlešom, križevačkim vladikom Milanom Stipićem, predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftijom Azizom ef. Hasanovićem te će pohoditi egipatsko veleposlanstvo u Zagrebu.
Koptski je obred jedan zaseban kršćanski liturgijski obred uz rimski, bizantski, armenski, siro-antiohijski, siro-kaldejski i etiopski, a često se naziva i „aleksandrijskim obredom“ zbog povijesnog nastanka i razvitka u pracrkvi kršćanske Aleksandrije. Koptska Crkva se odvojila od Katoličke i Pravoslavne Crkve u 5. stoljeću zbog nesuglasica oko dogme Kristova bogočovještva nakon Kalcedonskog koncila te je danas u crkvenom zajedništvu s armenskom, sirskom i etiopskom Crkvom koje se skupa nazivaju „staroistočne pravoslavne Crkve“.
