Među jesenskim je voćem prema sv. Hildegardi vrlo koristan i zdrav drijenak ili drijen (lat. Cornus mas). Od njega se obično priprema vrlo ukusan pekmez, sok ili pak liker. Plod se može zamrznuti i koristiti i u kompotima, u kombinaciji s drugim voćem. Okus mu je kiseo i osvježavajući zbog velikog sadržaja vitamina C – u 100 g sadrži između 70 i 125 mg tog vitamina, dakle otprilike dvostruko više od limuna.
Drijenak je prava superhrana i po pitanju drugih vitamina i minerala: sadrži provitamin A, vitamine B skupine, vitamin E te kalij (307–530 mg), magnezij (7 – 39 mg), kalcij (44 mg) i željezo (2.9 mg). Plodovi su bogati i biljnim spojevima poput antocijanina i flavonoida, koji imaju snažno protuupalno i antioksidativno djelovanje. Nadalje, tanini i pektini stabiliziraju probavu, što točno odgovara učinku koji je Hildegarda opisala za “čišćenje želuca”.
O plodu drijenka Hildegarda u svom djelu „Physica“ konkretno piše sljedeće: „Drijenak je topao i njegova toplina je ugodna te u sebi ima slatku vlagu.“…“Ako čovjek jede njegov plod, ne škodi mu, već pročišćava i jača kako bolestan tako i zdrav želudac te koristi čovjeku za zdravlje.“
Dr. Strehlow u svojoj knjizi „Sv. Hildegarda i hrana kao lijek“ dodatno pojašnjava: „Žarko crveni voćni pigmenti iz skupine vitamina P imaju izvrsno zaštitno i ljekovito djelovanje na upaljenu sluznicu cijelog probavnog trakta. S obzirom na protuupalno i zaštitno djelovanje na krvne žile, bioflavonoidi normaliziraju pojačanu sklonost pucanju krvnih žila kod upale sluznice usta i ždrijela, potiču zarastanje rana kod gastritisa i čireva na želucu i crijevima te jačaju kapilare kod kronične venske insuficijencije (KVI) uslijed šećerne bolesti, arterioskleroze ili povišenog krvnog tlaka.“
Po Hildegardi čak i drvo drijenka ima ljekovito djelovanje, i to kod reume i gihta (uloga). U vezi toga Hildegarda savjetuje: „Neka čovjek uzme njegovu koru, deblo i lišće, skuha u vodi i s njima napravi kupelj. Koga muči reuma, bilo da je to dijete, mladić ili starac, neka se često u njoj kupa i oko sebe u kupelji stavlja to lišće. Neka to čini ljeti kad je drvo zeleno. To će uvelike pomoći zdravlju djeteta i mladića, starcu će dosta koristiti, ali ipak ne toliko koliko djetetu i mladiću te će im biti bolje.“
Pekmez od drijenka
2 kg drijenka
500 ml vode
1600 g šećera od šećerne trske
1 mahuna vanilije, iz koje sastružemo sjemenke (u sredini)
Stavite drijenak i vodu u lonac i kuhajte na laganoj vatri oko 10 minuta dok se pulpa ne odvoji od koštica. Zatim propustite smjesu kroz pasirku, po potrebi i kroz sito. U dobivenu kašu dodajte vaniliju i šećer i kuhajte dok se smjesa ne zgusne. Redovito i često miješajte. Pred kraj, pulpa će se početi lijepiti za dno lonca. Pekmez ulijte u čiste staklenke i čvrsto zatvorite.
Liker od drijenka
1 kg drijenka
1 mahuna vanilije – sastrugati sjemenke iz sredine
1 prutić cimeta
3 grubo narezana klinčića
1,4 l rakije (npr. od višanja ili dunje)
350 g šećera od šećerne trske
Rasporedite drijenak na pladanj i lagano ga nagnječite. Istrugane sjemenke vanilije i mahunu dobro pomiješajte s ostalim sastojcima i prebacite u staklenku koja se može dobro zatvoriti. Staklenku stavite na sunčano mjesto (npr. na prozorskoj dasci). Ako je staklenka prozirna, preporučljivo ju je zamotati u smeđi papir za pečenje, jer izravna sunčeva svjetlost negativno utječe na boju likera i njegov okus. Nakon tri tjedna liker treba procijediti kroz sito, a zatim kroz filter za čaj ili kavu. U dobro zatvorenim bocama može stajati najmanje šest mjeseci.
Za dušu – Iz knjige Ozdravljenje tijela i duše
Zdravlje skladom tijela i duše
Skladna suradnja duše i tijela pretpostavka je dobrog zdravlja, vitalnosti i ozdravljenja. Pritom je, prema Hildegardi, „duša gospodarica, a tijelo sluškinja, jer time što duša podaruje svome tijelu život, ona ga ima u svojoj vlasti, i tijelo se u primanju života predaje vladavini duše.“
Usprkos obećavajućim počecima, danas smo još daleko od toga da to stajalište provedemo u djelo. Uobičajeno je da se kod zdravog i bolesnog čovjeka sagledavaju samo tjelesni simptomi. No to je samo djelomični aspekt čovjeka. U medicini često možemo izoliranom obradom pojedinih simptoma izazvati iščezavanje bolesti a da nemamo u vidu ozdravljenje čitavog čovjeka.
Iz tog se razloga mora promijeniti cjelokupan mentalitet čovjeka. Nužno je razračunati se s onim što nam uzrokuje tegobe. Duša nam kroz tjelesnu bol daje alarmni signal koji moramo poslušati.
Isključiti bol samo sredstvima protiv bolova znači bježati od sebe i svoje životne situacije.
Bolest može imati karakter signala da me kroz prisilnu pauzu dovede do osvješćivanja. U bolesti sam kao čitav čovjek ugrožen, tako da moje životno iskustvo mora biti uključeno u proces ozdravljenja u svim svojim područjima – prirodnom, ljudskom i religioznom.
Dakako, u svakom nastojanju oko ozdravljenja moramo biti svjesni da stanje ljudske nevolje na ovoj zemlji za čovjeka ne može biti trajno ukinuto. Čovjek je u stalnoj opasnosti da zapadne u nered negativnih osjećaja, poriva i misli te tako postane bolestan.
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
