Višnjin kutak: Preporuke iz ljekarne svete Hildegarde za savršeno zdravlje srca i krvnih žila

U Hildegardinoj medicini, uz prehranu dobre kvalitete, postoje brojna sredstva za srce koja ga štite i jačaju. Dakako, nužna je i duhovna „higijena i terapija“ da bi ovaj vitalni organ besprijekorno funkcionirao: prije svega da se čovjek kloni srdžbe, nepraštanja, negativnog govora, pohlepe, ovisnosti, zavisti, poroka i svih drugih negativnih osobina koje opterećuju i ranjavaju čovjekov duh.

Autor: Višnja Bartolović
event 07.09.2025.
Photo: Igor Kralj/Pixsell

U svojoj literaturi dr. Strehlow navodi da se srce najčešće razbolijeva zbog tri čimbenika: nasljeđa, duhovne i psihičke opterećenosti te pogrešne prehrane, posebice prekomjernog konzumiranja masnih i mesnih jela i sirove hrane.
U posljednjih 40 godina se na Zapadu bolesti srca i krvnih žila liječe uobičajenim lijekovima, a broj se smrtnih slučajeva zbog srčanog udara u tom istom razdoblju povećao 20-30 puta. Razlog tomu je što se pravi uzroci srčanih oboljenja, kao što su duhovni uzroci i pogrešna prehrana, ne uzimaju u obzir pri liječenju. To ujedno znači da bi se faktori rizika mogli izbjeći promjenom načina života i prehrane. Osobito je zbog konzumiranja margarina i transmasnih kiselina koje on sadrži drastično porasla stopa srčanih i moždanih udara.
U Hildegardinoj medicini, uz prehranu dobre kvalitete, postoje brojna sredstva za srce koja ga štite i jačaju. Dakako, nužna je i duhovna „higijena i terapija“ da bi ovaj vitalni organ besprijekorno funkcionirao: prije svega da se čovjek kloni srdžbe, nepraštanja, negativnog govora, pohlepe, ovisnosti, zavisti, poroka i svih drugih negativnih osobina koje opterećuju i ranjavaju čovjekov duh.
Na popisu Hildegardinih preporuka za srce su sljedeće najvažnije i najdjelotvornije (ista sredstva se koriste i za jačanje imuniteta):
Peršinovo vino – kod slabosti srca, srčane boli, probadanja u prsima. U ovaj eliksir se mogu dodati kapi gloga radi jačeg djelovanja
Galgant – srčani bolovi, srčana slabost, angina pectoris, iscrpljenost, slaba cirkulacija
Galgant i komorač – angina pectoris, srčani napad (srčana bol), jaka vrtoglavica, iscrpljenost
Jasenak – uklanja stenoze i taloženja u krvnim žilama,
Mješavina začina s pelargonijom – Hildegarda navodi da je to „najbolje sredstvo za uklanjanje srčanih bolova“, osobito prije i nakon infekcije virusom gripe. Uzima se po potrebi.
Sirovi kesten – kod endokarditisa i srčane slabosti,
Mješavina bilja s komoračem „Sivesan: univerzalno ljekovito sredstvo za zdrave i bolesne, koristi se za sprječavanje tromboze i embolije, angine pectoris, menadžerske bolesti i srčanog udara. Uzima se kao kura od 4-6 tjedana.
Keksi za energiju i živce: Hildegarda piše da ti keksi „uklanjanju svu gorčinu iz tvog srca, čine te jakim i sposobnim za rad“.
Za jačanje srca i održavanje zdravlja dovoljno je uzimati peršinovo vino, galgant i jasenak.


Kod bolesti srca i krvotoka se kao temeljna prehrana preporučuje sljedeće:

vegetarijanska kuhinja s pirom, kestenom, voćem i povrćem
hladno prešano suncokretovo ulje, malo maslaca i vrhnja
jela začinjena s malo soli, sa svježim začinskim biljem i začinima (galgant, encijan, zubovac, češnjak, muškatni oraščić)
čaj od komorača, pirova kava, „gašeno vino“, crno vino, sok od ribiza, fermentirani jabučni sok.

Kod bolesti srca i krvotoka treba izbjegavati sljedeće namirnice:

margarin, masno meso, kobasice, slaninu, svinjsko meso, dimljeno meso, mesne konzerve
dimljene ribe, sardine u ulju, jegulje, dimljene haringe, riblje konzerve
rafinirani šećer, čokoladu, sladoled, slastice s visokim sadržajem šećera i masnoća, marmeladu – osim marmelade od dunja, mušmula, drijenka, maline i kupine
rafinirane i tvrde masnoće, mast za pečenje i prženje
proizvode od bijelog pšeničnog brašna, masne pekarske/slastičarske proizvode (torte)
kavu, alkohol, nikotin
zaslađene voćne sokove, coca-colu i slične napitke, žestoka pića i mineralnu vodu
„kuhinjske otrove“ (jagode, breskve, šljive, poriluk) i sirovu hranu
konzerve i sredstva za konzerviranje.

ZA DUŠU
Iz Hildegardinog djela „Scivias“ – Upoznaj putove
U krštenju duša postaje šator Duha Svetoga
Sin Božji postao je čovjek. On je vjernike vratio natrag i oprostio grijehe. Svaka uvreda Boga, koja je nastala po grijehu u Adamu, vodom je očišćena. I kao što voda gasi vatru, tako su istočni grijeh i svi ostali grijesi krštenjem oprani, jer je s vodom došao Duh Sveti. Dušu, koja je varkom đavla bila zatrovana, on je (Duh Sveti) posvetio, i stoga ona živi povezana s pravom vjerom kao njegov šator.
Stoga govori David, sluga moj, kojega sam nadahnuo:
»Kad razastireš tmine i noć se spusti, tad se šuljaju u njoj životinje šumske.« (Psa 104,20) »O Bože i vladaru, ti si sve pravedno uredio. U pravednom sudu ti si ustanovio tamu kao kaznu za zle i tako ustanovio i noć.«
Kada su nevjernici u tami nevjere, oni hrle u tamu smrti. U toj noći uskraćeno im je svjetlo vjere. Oni su nečovječni u tiraniji i jalovi u nevjeri. Ako ne odbace nevjeru, i ako k tebi ne dođu milošću krštenja, o Bože, hrle i padaju u zaborav, kao da nikada nisu ni postojali.
Ali tko je vjernik, koji je odbacio tamu nevjere, izbjegao je noć vječnog prokletstva, za sobom ostavio jalova djela i obratio se životu.
Tko se suprotstavio onomu koji mu je oduzeo život – đavlu – i očistio se u kupelji krštenja, da, taj je vjernik. U krštenju prima dah Duha Svetoga i tako sudjeluje u njegovoj svetosti.
Božanska svemoć proniče srca ljudi. Puna smilovanja odnosi od njih u kupelji krštenja nevjeru grijeha i odbacuje te grijehe izvan puta, a to je Krist.

Pročitaj više

“Svojim činom medicinske sestre i tehničari iskazali su jasan stav da za njih postoji samo jedna obveza, nadahnuta izvornom vjernošću medicinskomu pozivu i poslanju, a to je zaštita života i zdravlja, u ovome slučaju onoga najranjivijeg, života nerođenoga djeteta”, navodi se u očitovanju Zagrebačke nadbiskupije zdravstvenim djelatnicima u obrani života, koje prenosimo u cijelosti.

Budući da su vjerni mrtvi na putu čišćenja također članovi istog općinstva svetih, možemo im pomoći, između ostalog, stječući za njih oproste, da bi tako bili olakšani od vremenitih kazni za grijehe, navodi Katekizam Katoličke crkve.

Hubert kao nestašni mladić i strastveni lovac ni za najveće blagdane ne bi propustio lov loviti. Loveći tako i na Veliki petak, naiđe na vitorogog jelena, a u sam čas kada ga je htio strelicom usmrtiti, ugleda mu usred zlatnog rogovlja svjetao križ i čuo je poziv na obraćenje, te da ode do biskupa Lamberta.