Neupućeni promatrač, nakon gromoglasnog pljeska koji se prolomio na Svećeničkom danu u Velikoj dvorani HKS-a, mogao je zaključiti da su dvojica novih pomoćnih biskupa izabrani aklamacijom. Tj. izravnim izborom nazočnih svećenika, koji su ih s oduševljenjem pozdravili dugim aplauzom. No oni su tim pljeskom pozdravili odluku Svetoga oca koji je za nove pomoćne biskupe Zagrebačke nadbiskupije imenovao preč. Vladu Razuma i preč. Marka Kovača. Objava je bila istodobno u podne u Vatikanu i Zagrebu, a izgovorio ju je apostolski nuncij mons. Giorgio Lingua, kako je i običaj. S time da je i sam mons. Lingua bio iznenađen pljeskom nazočnih svećenika, pa nakon što je pročitao ime jednog od novih biskupa morao rukom stišavati govoreći: „Ima još jedan, ima još jedan.“
Nije novost da u ovakvim objavama za pomoćne biskupe budu pročitana dva imena. Dogodilo se to i 1998. kada je papa Ivan Pavao II. pomoćnim biskupima zagrebačkim imenovao mons. Vladu Košića i mons. Josipa Mrzljaka. Međutim, novost je u tome da je imenovanje objavljeno gotovo pred cijelim svećeničkim zborom kao što je spomenuti Svećenički dan, na kojemu je prisutna najveća većina klera. Kakva se poruka time htjela poslati?
Prije svega radi se o poruci zajedništva. Naime, običaj je da se imenovanja objave u sjedištima (nad)biskupija i u najužem krugu koji čine novi i stari biskup ili nadbiskup te apostolski nuncij. Ako su dislocirani, onda se u posljednje vrijeme koristi video veza. No ovoga se puta s objavom išlo izravno i uživo pred svećenicima nadbiskupije iz koje su ponikla i ova dvojica novih biskupa. Što je naglasio i sam nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša, rekavši za svoje buduće najbliže suradnike da su „obojica sinovi naše nadbiskupije, oblikovani u njezinu duhu, posijani u njezinu tlu i dozreli u službi među nama“. Mons. Kutleša je kazao da su dvojica novih biskupa „braća koje dobro poznajemo i cijenimo“ te da ih Bog šalje „kao odgovor na potrebe koje svi osjećamo: potrebu za dubljim zajedništvom, za molitvom, za posvećenjem i brigom oko duhovnih zvanja“.
I dok je posljednjih godina postalo uvriježeno da se biskupi i nadbiskupi imenuju iz jedne (nad)biskupije u drugu, pomoćni biskupi dolaze iz matičnih biskupija. Trenutačno episkopat ima tri stara pomoćna biskupa, tj. dvojicu zagrebačkih mons. Miju Gorskog i mons. Ivana Šaška te đakovačko-osječkog mons. Ivana Ćurića, kao i dvojicu novih zagrebačkih. Možda je neke iznenadilo imenovanje preč. Vlade Razuma s obzirom na njegovu dob od 65 godina, jer će u biskupskoj službi provesti tek deset narednih. No njegov izbor govori o tome da je Vatikan nadbiskupu Kutleši odluči dati nekoga tko u dušu poznaje svećenički kadar, budući da je preč. Razum najveći dio svojega svećeničkog staža proveo na bogosloviji, gdje se formiraju i gdje stasaju svećenički kandidati. S druge strane, izbor preč. Marka Kovača upada u oči jer se radi o trenutačno najmlađem biskupu u hrvatskom episkopatu s 44 godine, a radi se o iznimno kvalitetnom svećeniku mlađe dobi, s pastoralnim i administrativnim iskustvom, a pred kojim je dugogodišnji biskupski staž.
S time da se po pitanju godina ne radi o nekoj velikoj iznimci u hrvatskom episkopatu, jer je svojedobno mons. Vlado Košić bio imenovan biskupom s 39 godina, mons. Milan Stipić s 42 godine, mons. Roko Glasnović s 43 godine, a kardinal Josip Bozanić krčkim biskupom koadjutorom postao je s 40 godina.
No budući da Zagreb dosad nije imao istodobno čak četvoricu pomoćnih biskupa, ostaje pitanje je li ovim dosegnut limit. S time da će mons. Mijo Gorski (73) za dvije godine navršiti uvjete za mirovinu, dok je mons. Ivanu Šašku 59 godina. A tri su pomoćna biskupa već prije znala službovati na zagrebačkom Kaptolu.
