OSVRT: Papa Lav XIV. tek je kročio u Tursku na svojem prvom putovanju, a njegov pohod već je nazvan događajem godine

Upravo su prva papinska putovanja na koja bi poglavari Katoličke crkve kretali u njezinoj novijoj povijesti, analitičarima crkvenih kretanja simbolički ukazivala i na glavne naglaske njihovih pontifikata tj. smjer u kojemu će se razvijati neki pontifikat.

Autor: Darko Pavičić
event 28.11.2025.
Photo: ABACA/Pixsell

Premda je prvo svjetsko putovanje pape Lava XIV. tek započelo, već je nazvano diplomatsko-religijskim događajem godine. Oči su svijeta, dakle, uprte ne samo u prve Papine korake u Turskoj i one u nastavku u Libanonu, nego već i u samu odluku da upravo te dvije zemlje budu prve koje će pohoditi u svojem pontifikatu. Upravo su prva papinska putovanja na koja bi poglavari Katoličke crkve kretali u njezinoj novijoj povijesti, analitičarima crkvenih kretanja simbolički ukazivala i na glavne naglaske njihovih pontifikata tj. smjer u kojemu će se razvijati neki pontifikat.

Tako je papa Pavao VI. bio prvi papa koji je zrakoplovom napustio Italiju, a za prvu je međunarodnu destinaciju izabrao Svetu zemlju, u kojoj je boravio od 4. do 6. siječnja 1964. Njegov je posjet još uvijek bio u sjeni Holokausta i Drugog svjetskog rata, gdje je odlučno držao stranu pape Pia XII. susrevši se s izraelskim civilnim i vjerskim vlastima, ali i predstavnicima drugih crkava te moleći na Svetom grobu.

Ivan Pavao II. sve je iznenadio kad je krajem siječnja i početkom veljače 1979. umjesto u rodnu Poljsku na prvo putovanje otputovao u Meksiko, želeći osobno sudjelovati na Trećoj općoj konferenciji latinoameričkih biskupa u Puebli, koja se održavala upravo u vrijeme kad je teologija oslobođenja izazivala golemu zabrinutost. Zanimljivo je da Meksiko tada još nije imao diplomatske odnose sa Svetom Stolicom, a njegovo je putovanje otvorilo vrata dijalogu koji je 1992. doveo do uspostave službenih odnosa. Budući da je tada Ivan Pavao II. posjetio Dominikansku Republiku i Bahame, drži se, zapravo, da je Dominikanska Republika bila prva zemlja koju je pohodio.

Njemačka je de facto bila predodređena prva destinacija papi Benediktu XVI., koji je ustoličen u svibnju 2005., a za kolovoz iste godine već je u vatikanskom protokolu bio predviđen papin dolazak u Köln na Svjetski dan mladih. U pamćenju ostaje njegov pohod kölnskoj sinagogi kao simbolički snažna gesta njemačkog pape 60 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Prvi južnoamerički papa, papa Franjo, otputovao je u Južnu Ameriku, ali ne u Argentinu odakle potječe, nego u Brazil. Četiri mjeseca nakon što je izabran za papu bio je na Svjetskom danu mladih u Rio de Janeiru.

Izabravši Tursku kao sjecište svjetova, gdje se isprepliću utjecaji islama i kršćanstva, susreti kršćanskih crkava te spoj dvaju kontinenata, papa Lav XIV. nedvojbeno šalje poruku graditelja mostova. Baš kao i u Libanonu, zemlji s najviše kršćana na Bliskom istoku, gdje im broj rapidno pada. Poglavar Katoličke crkve uvijek dolazi osnažiti slabe i biti onom poveznicom koja nedostaje u današnjem svijetu. Turska i Libanon su, po mišljenju pape Lava XIV., pravo mjesto za to u ovome trenutku.

Pročitaj više

Kako se neki znaju opravdati za orašare i gnomove: „Pa eto jaslice mi isprljaju kuću.“ Sad je problem velik što jaslice prljaju kuću, a to što će duša biti prljava nema veze. Bože moj dragi.

Ne može li se pomoći onom koji pati, ne može li se ukloniti patnja, ostaje još uvijek mogućnost ukloniti patnika. S njim nestaje i patnja.

Srce je, prema biblijskom shvaćanju, središte ili jezgra čovjeka, njegovo jedinstveno “ja” koje još nije podijeljeno na intelekt i emocije. U tom središtu svoje osobnosti čovjek najviše doživljava sebe i Boga kao jedinstvene i neponovljive stvarnosti.