U nizu grahorica koje je Hildegarda spominjala, osim graha, graška i slanutka, nalaze se i bob, leća i (bijela) lupina, poznata još pod nazivima vučika ili vučak. O njima Hildegarda u svom djelu „Physica“ – u kojem opisuje djelovanje žitarica, plodova, biljaka i dr. na čovjekovo zdravlje -navodi sljedeće:
Bob (lat. Vicia faba)
„Bob je topao. Dobar je kao hrana zdravim i snažnim ljudima te je bolji od graška. Naime, ako bolesni jedu bob, neće im mnogo škoditi jer ne stvara u njima toliko sluzi kao što to čini grašak. Brašno od boba dobro je i korisno kako za bolesnog tako i za zdravog čovjeka jer je lagano i može se lako probaviti. Onaj koga boli utroba neka skuha bob u vodi i doda malo masnoće ili ulja. Zatim neka odvoji bob i pije njegovu toplu juhu. Neka to često čini i izliječit će se iznutra. Tko na svome tijelu ima ranu koja ključa (opeklinu), svrab ili čir kojegod vrste, neka uzme brašno od boba i doda malo praha sjemena komorača. Neka to pomiješa u vodi s vrlo malo pšeničnog brašna kako bi se moglo povezati. Tako neka na vatri ili suncu pripremi male pogače. Neka njih često stavlja na ta mjesta te će one izvući bol i ozdravit će.“
Vjerojatno nikad niste pomislili da bi bob mogao ovako ljekovito djelovati, no Hildegardina medicina je puna iznenađenja. Bob dakle koristimo kao lijek kod bolesne utrobe i kod kožnih oboljenja, kako je navedeno.
100 g kuhanog boba ima oko 170 kalorija, bogat je biljnim proteinima (7-10 g), složenim ugljikohidratima (18 g) i vlaknima (8 g), sadrži malo masnoća te je izvrstan izvor folne kiseline, mangana, željeza, kalija, fosfora, magnezija i vitamina B (tiamina, niacina i piridoksina).
Leća (lat. Ervum lens)
„Leća je hladna i kao hrana ne osnažuje ni čovjekovu moždinu ni krv ni meso. Ne pridonosi čovjekovim snagama, već samo ispunjava prazninu trbuha i potiče loše sokove u ljudima na uskomešanost.“
Ako dakle niste ljubitelj leće, nutritivno s Hildegardinog stanovišta niste mnogo propustili. Ako baš volite leću, onda možete smanjiti njeno štetno djelovanje tako što ćete baciti vodu u kojoj se kuhala (u koju ste dodali sol i ocat) te nakon njenog konzumiranja popiti čaj od kadulje.
Kod Hildegarde se leća primjenjuje kod kožnih oboljenja, no ostali potrebni sastojci su praktično nedostupni, pa se pribjegava alternativnim sredstvima, kao što su stolisnik u obliku čaja i obloga, krema od stolisnika, krema od ljubičice, krema od majčine dušice, uz temeljitu promjenu prehrane. Glavne su namirnice u tom slučaju pir, zob, majčina dušica i cikla.
Nutritivna vrijednost kuhane leće je sljedeća: 100 g ima oko 116 kalorija, 9 g proteina, 8 g vlakana, 20 g ugljikohidrata. Leća sadrži folnu kiselinu, željezo, kalij i bakar te zanemarivu količinu masti i kolesterola.
Lupina (lat. Lupinus albus)
„Lupina je hladna. Tko osjeća bol u crijevima, kao da se iznutra napuhuje, neka samelje lupinu u brašno, doda umjereno kruha smrvljenog u prah i malo sjemenki komorača ili malo soka ljupčaca. Neka to kuha s vodom kao hranu i jede blago toplo. Neka to često čini i bolesna crijeva će ozdraviti.“
Iako se kod nas u prehrani lupina ne koristi često, Hildegarda ju cijeni kao ljekovito sredstvo kod nadutosti i bolnih crijeva. Kod tog problema je još preporučljiv galgant i komorač (pojedinačno ili u kombinaciji). Vrlo su praktične tabletice galganta i komorača, osobito za putovanja. Još jedno iznimno vrijedno sredstvo u tu svrhu je eliksir od milogleda (lat. Sanicula europaea) i sladića, koji obnavlja ne samo probavni trakt, nego i cijelu utrobu: jetru, slezenu i gušteraču, te se zbog toga koristi u liječenju sljedećih tegoba i ozbiljnih bolesti: gastritisa, Chronove bolesti, ulceroznog kolitisa, pankreatitisa i propusnih crijeva, koja su uzrok autoimunim bolestima. Dakako, ključno je promijeniti i prehranu. Imajmo u vidu da zdrav probavni trakt izravno utječe na cjelokupni imunitet, sve funkcije u mozgu i dobro raspoloženje, tako da je vrlo uputno najprije se pobrinuti za taj aspekt zdravlja.
Suha lupina sadrži 370 kalorija u 100 g, iznimno mnogo proteina (oko 36 %) i vlakana (više od 34 %), ugljikohidrata (40 g) i malo masnoća (10%), a bogat je izvor mangana, fosfora, kalija, željeza i cinka te vitamina B (osobito folne kiseline) i nezasićenih masnih kiselina.
Evo i nekoliko recepata s bobom i lupinom:
Varivo od boba
Za četiri osobe
300 g pirove riže
100 g feta sira
200 g kuhanog boba
1 glavica luka
1 mrkva
2 lovorova lista
5 žlica hladno prešanog suncokretovog ulja
125 ml bijelog vina
1,5 l mesnog temeljca ili Hildegardine začinske soli za juhu
1 žličica mješavine začina s piskavicom
po želji (svježeg) začinskog bilja: bosiljka, vlasca, mažurana, origana, izopa, majčine dušice
peršinov list
Priprema
Zakuhati juhu. Nasjeckati luk i mrkvu te ih prepržiti na ulju, uz dodatak lovora. Kad luk porumeni dodati sir narezan na kockice. Sve zajedno pržiti oko pet minuta, povremeno promiješati. U to dodati pirovu rižu i još kratko propržiti. Zaliti vinom i polako ulijevati kipuću juhu te kuhati dok pirova riža ne omekša. Pri kraju dodati bob i mješavinu začina s piskavicom i dobro promiješati. Po želji dodati vrhnje za kuhanje i posipati svježim začinskim biljem.
Bob s telećim odrescima
Sastojci za četiri osobe
½ kg boba
½ kg kuhanog pirovog zrna
5-6 telećih odrezaka
3 režnja češnjaka
1 žličica galganta u prahu
1 žlica pirovog brašna
malo ulja ili maslaca
½ žličice zubovca u prahu
2 žlice sjeckanog peršina
½ žličice ljupčaca
sol i mješavina začina s piskavicom po ukusu
hladno prešano suncokretovo ulje
nekoliko listića kadulje
2 dcl bijelog vina
50 g maslaca
Teleće odreske lagano izlupati, osoliti, pa posipati brašnom s obje strane. U tavu staviti ulje i lagano ugrijati, pa ispržiti odreske s obje strane. Ubaciti listiće kadulje i pustiti da se malo isprže i puste miris. Zatim dodati vino, smanjiti vatru i ostaviti da se meso kuha na srednjoj vatri, dok vino ne ispari.
Dodati maslac i pirovo zrno, po potrebi dosoliti i začiniti.
Bob u zrnu skuhati, pustiti da se malo ohladi, pa očistiti od ljuske. Zrna boba dodati u meso i umak, promiješati, i odmah poslužiti.
Bob s pirovom tjesteninom
Sastojci za 4 osobe
1 kg mladog boba
500 g žutih mahuna
200 g tikvica
150 g mlade mrkve
1 žlica nasjeckanog kopra
1 žlica nasjeckanog peršina
1 mladi luk
1 češanj češnjaka
1 žlica Hildegardine začinske soli za juhe
2 žlice hladno prešanog suncokretovog ulja
100 g pirove tjestenine
1 žličica galganta u prahu
Mladi bob oljuštiti, preliti kipućom vodom, pustiti da se malo ohladi pa mu, trljajući ga među dlanovima, skinuti kožicu.
Mahune očistiti, narezati i oprati. Mrkvu i tikvicu oguliti i narezati na kockice.
Na zagrijanom ulju prepržiti mladi narezani luk i usitnjeni češnjak, zaliti s malo vode, a kad zakipi, dodati bob i narezano povrće, žlicu začinske soli i galgant. Kuhati 10-tak minuta, a zatim dodati tjesteninu i kuhati dok tijesto ne omekša. Na kraju dodati nasjeckani kopar i peršin. Poslužiti uz pirov kruh.
Lupina s povrćem
Sastojci za četiri osobe:
240 g kuhane lupine
400 g bundeve
1 tikvica
400 g kuhanog graha
2 mrkve
3 žlice korijandera
1 naranča
1 češanj češnjaka
½ glavice luka
50 g bučinih sjemenki
50 ml hladno prešanog suncokretovog ulja
sol prema ukusu
½ žličice galganta
1 žlica vinskog octa
2 žlice Hildegardine začinske soli za juhu
3 žličice mljevenog kumina
maslac
Zakuhajte punu posudu vode. Grubo nasjeckajte korijander (sačuvajte malo za ukrašavanje). Izradite ga štapnim mikserom s malo korice od naranče i sokom naranče, nasjeckanim češnjakom, mljevenim kuminom, octom i uljem.
U tavu stavite 1 žlicu ulja. Nasjeckajte luk, narežite mrkvu, tikvice i bundevu na komadiće. Sve stavite u tavu. Umiješajte začinsku sol i dodajte 1,5 šalice vode. Pirjajte 15 minuta.
U lonac stavite lupinu, 1 žličicu začinske soli i 1,5 l kipuće vode. Kuhajte 3 minute. Procijedite, iscijedite višak vode pomoću cjediljke. Umiješajte 1 žlicu maslaca i ostavite sa strane.
Ocijedite grah, dodajte galgant i kumin i pirjajte 2 minute. Dodajte bučine sjemenke i začinsko bilje po ukusu.
Sve sastojke izmiješajte i po potrebi dosolite. Ukrasite korijanderom.
Salata s lupinom
Sastojci
2 šalice kuhane lupine
300 g špinata ili zelene salate
¼ šalice sitno nasjeckanog crvenog luka
¼ šalice nasjeckanog komorača
¼ šalice naribane mrkve
1/4 šalice tostiranih oraha
2 žlice galganta u prahu
2 žličice bučinih sjemenki
4 žličice balzamičnog octa
sol, bučino ulje
Priprema
Stavite orahe u lim za pečenje (na papir za pečenje) i pecite u pećnici na srednjoj vatri 15 minuta. Stavite sa strane kada je gotovo. U međuvremenu stavite špinat ili salatu po izboru u zdjelu za salatu.
Kuhanu lupinu dobro ocijedite i dodajte u salatu. Operite mrkvu i komorač i nasjeckajte ih na male komadiće. Sitno nasjeckajte luk i dodajte sve sastojke u salatu zajedno s galgantom i tostiranim orasima. Osolite, dodajte ocat i ulje i sve lagano promiješajte žlicama za salatu. Poslužite uz pirov kruh.
ZA DUŠU – Iz djela Ozdravljenje tijela i duše
Meditacija
Ja imam oči – čemu?
Sve uočiti što je oko mene.
Vidjeti gdje sam potreban,
gdje mogu proširiti radost.
Ponovno učiti gledati,
izroniti iz sljepoće.
Gledam izlaz sunca – no gledam li doista?
Šutim – samo nekoliko trenutaka.
Velik ljudski čin:
gledati izlaz sunca.
Je li to prirodni zakon –
ili razlog da se slavi Bog?
Čitavu prirodu je Bog
u svemu
stvorio poradi čovjeka.
Gledam vjetrove u zraku,
moćne – ili kao lahor,
pokrećuće i pokrenute.
Dajem se pokrenuti.
Dajem li se?
Promatram zemlju s njezinim vodama –
kojim vodama?
Bistrim, vrtložnim, osvježavajućim?
Ili kanaliziranim, ustajalim, zagađenim,
vodama koje do neba zaudaraju
zbog naših nedjela?
Mogu spoznati
za koje sam veliko poslanje stvoren…
No ja sam Boga prezreo,
koji je bez početka i kraja,
koji je čitavu prirodu poradi mene stvorio,
kako bih u svemu tome spoznao
za koje sam veliko poslanje stvoren…
