Autor: Darko Pavičić

Nastavljamo, kao i svakoga petka u korizmi, moliti križni put. Napose oni koji ga danas neće moći izmoliti u crkvi, mogu moliti u svojim domovima i obiteljima, na radnome mjestu… Ovaj križni put posebno je nadahnjujući, a napisao ga je vlč. Anton Šuljić.

Priopćenje Riječke nadbiskupije o raznim medijskim interpretacijama Riječkih mučenika prenosimo u cijelosti.

Vidioc Ivan Dragičević ima svakodnevna ukazanja od početka međugorskog fenomena 24. lipnja 1981. do danas. Od šestero vidjelaca, troje ih ima svakodnevna ukazanja. Njegovu poruku objavljenu 4. ožujka 2026. prenosimo u cijelosti.

Olakotna okolnost vjerskih zajednica pri tome je što one ne nastupaju kalkulantski i špekulantski. Niti zarađuju na njihovom dovođenju, niti brinu za lijeve ili desne glasove na političkoj sceni poput političkih aktera.

„Najdublje razgovore o Bogu nisam vodio s onima koji su ‘unutra’, nego s onima koji misle da su izgubljeni. Glazba im je bila vrata – ali vrata su dobra samo ako vode prema Kristu“, kaže on.

Cilj nije gladovati, već senzibilizirati dušu za Boga i bližnjega kroz blago slabljenje tijela. Kao što kaže sv. Ivan Zlatousti: „Kakva je korist ako ne jedeš meso, dok grizeš braću svoju?“

„Imam zdravstvene probleme pa sam mislio da neću doći, ali su mi rekli da dolazi Marin Srakić a on je u kolicima. Ma onda ću i ja doći. I nije mi žao“, kazao je biskup Ivas prije susreta umirovljenih biskupa u HBK.

Ljudi su otvoreni i govore suviše glasno. Porcije hrane i kave prevelike su. Ljudi svih boja na ulici nalik su na špekule raznih boja i veličina u ladici Billyjeve tajne sobe. U zraku je čudna mješavina optimizma i hladnoće; mitska vjera u napredak miješa se s otuđenjem i dekadencijom.

“Mi zagovaramo integraciju, a ne asimilaciju kao u Francuskoj ili getoizaciju poput Belgije”, kazao je Arslani i dodao da nastoje da se to provodu po cijeloj Hrvatskoj te da stoga niti nema incidenata, jer su se migranti integrirali u hrvatsko društvo.

U emisiji ćemo otvoriti pitanje što ostaje kad slava ne spašava? Što ostaje kad novac ne liječi? Što ostaje kad publika ne može dati smisao?

U Njemačkoj su prisutne mnoge krive prakse. Vjernici laici pričešćuju u okolnostima kad ima dovoljno svećenika, krste kad ima svećenika, propovijedaju na misama… Ovakvim potezima prema Vatikanu htjelo bi se samo legalizirati već postojeće nezakonite prakse.

Papa je naglasio da je ovo dovoljno „da vam kaže da ne može biti ateist onaj tko ljubi Boga, tko ga traži iskrenim srcem“.

Svako druženje s Bogom pomaže nam da budemo što sličniji Bogu, a to se najviše ostvaruje preko molitve i kroz molitvu. Ulazeći u molitvu, čovjek ulazi u zaštićeni prostor u kojem može na poseban način osjetiti Božje djelovanje i njegovu ljubav.

Češnjak ima snažno ljekovito djelovanje i poznat je po visokoj koncentraciji alicina, koji ima antibakterijska, antivirusna i protuupalna svojstva. Suvremena farmakološka istraživanja pokazala su da češnjak smanjuje krvni tlak, masnoću i kolesterol te potiče cirkulaciju, tako da se danas koristi u suzbijanju arterioskleroze te srčanog i moždanog udara. Osim toga je jedno od najboljih sredstava protiv gljivica u crijevima.

U spomen jubilarne 800. obljetnice preminuća Sv. Franje Asiškog predstavljena je prva skladana i izvedena hrvatska gospel-misa fra Šimuna Šite Ćorića, pod nazivom „Gospel Missa Croata“.

Znanstvenici u Oregonu već neko vrijeme iz stanica ljudske kože proizvode strukture nalik jajnim stanicama. Kako te nove stanice nemaju vlastiti genetski materijal, u njih pokušavaju ugraditi DNK dvojice muškaraca. I to će se zvati napretkom. Bitno je da se granice pomiču, a gdje je crta više nikoga nije briga.

Dajući apostolima udioništvo u moći opraštanja grijeha, Gospodin im također daje vlast da pomiruju grešnike s Crkvom.

I danas, kako bi nam korizmeni meni bio što raznolikiji, pomoći će nam nemrsni recepti s. Anice Jozić iz njezine “Samostanske kuharice”, koje objavljujemo tijekom korizme.

Ovoga korizmenoga petka uspinjemo se na brdo Križevac u Međugorju i molimo križni put srcem kako nas je poučio međugorski fratar fra Slavko Barbarić.

Od 2007. Hrvatski Caritas prikuplja i putem mreže Caritasa u Bosni i Hercegovini, financijski podržava projekte iz područja obrazovanja, socijalnog poduzetništva, socijalnog, zdravstvenog i humanitarnog djelovanja ustanova Katoličke Crkve i udruga. Ukupna vrijednost do sada financiranih projekata je oko 4 milijuna eura.