Malina (lat. Rubus idaeus) je zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae) koja raste u obliku grma visine i do 3,5 m. Iznimnog je mirisa i okusa, pa spada među najomiljenije voće na svijetu. Osim crvene, postoje i žute, crne i ljubičaste maline, a zbog svoje osjetljivosti moraju se vrlo brzo nakon berbe preraditi ili zamrznuti. Malina je nutritivno vrlo bogata: obiluje vlaknima, vitaminom C, manganom i antioksidansima a sadrži samo 52 kalorije u 100 grama. Ima protuupalna svojstva i podupire zdravlje crijeva. Maline svojim kiselkastim i osvježavajućim okusom potiču stvaranje sline i želučanih sokova.
Hildegarda navodi da list maline djeluje protiv vrućice i da potiče apetit: „Malina je hladna i korisna protiv vrućice. Tko naime ima vrućicu i nema apetita, neka skuha maline u malo vode i neka ostavi malinu (biljku) da odstoji u vodi te popije tu vodu ujutro i navečer a biljku koja se kuhala u vodi neka stavi na želudac sat vremena (kao oblog). To neka čini tri dana i vrućica će nestati.“
Ako malinov sirup razrijedimo s vodom i u to dodamo 2-3 vrška galganta u prahu te sok pola limuna, dobit ćemo vrlo snažno sredstvo protiv vrućice kod virusne gripe. Pripravak se pokazao osobito djelotvornim kod djece. Maline potiču probavu i znojenje te rashlađuju.
Ribiz – crveni, bijeli i crni
Još jedna vrsta korisnog bobičastog voća je ribiz (lat. Ribes spicatum), i to sve njegove „varijante boja“: crveni, bijeli i crni. Ovaj posljednji je iznimno cijenjen, jer sadrži mnogo vitamina C i P; od njega se prave vrlo ukusna marmelada, sokovi i likeri (Cassis). 100 grama crnog ribiza sadrži i do 200 mg vitamina C. Prirodni vitamin C izuzetno je djelotvoran u neutralizaciji slobodnih radikala te osvježava mozak opterećen stresom. Hildegarda crni ribiz naziva „drvetom protiv uloga“ te čak i list preporučuje kao ljekovito sredstvo.
RECEPTI
Torta od malina, ribiza i jogurta
125 g blanširanih badema
3 jaja iz organskog uzgoja
200 g šećera od šećerne trske
2 žlice amaretta
malo soli
1 žlica maslaca
75 g crnog ribiza
75 g crvenog ribiza
850 g malina
600 g kremastog jogurta
8 listova želatine
3 žlice likera od malina
50 g šećera u prahu
250 ml tučenog vrhnja
Zagrijte pećnicu na 175°C. Dno kalupa za tijesto promjera 26 cm obložite papirom za pečenje.
Za podlogu od badema, sameljite bademe i lagano ih tostirajte na tavi, neprestano miješajući. Odvojite žumanjke od bjelanjaka. Žumanjke miješajte sa 75 g šećera i amarettom 5-7 minuta dok se smjesa ne zgusne i ne postane pjenasta. Bjelanjke miješajte s 25 g šećera i prstohvatom soli dok smjesa ne postane čvrsta.
Umiješajte bademe i jednu trećinu umućenih bjelanjaka u smjesu sa žumanjcima a zatim lagano umiješajte preostale bjelanjke. Smjesu ulijte u kalup i pecite 15-18 minuta. Ostavite da se ohladi u kalupu. Izvadite biskvit iz kalupa i rubove premažite s malo maslaca. Obložite unutrašnjost kalupa papirom za pečenje i vratite biskvit u kalup.
Preostali šećer kuhajte sa 100 ml vode 2 minute. Operite i očistite ribiz, umiješajte ga u 2 žlice šećernog sirupa i ostavite sa strane. Pola količine malina usitnite i prokuhajte u preostalom sirupu, procijedite kroz cjedilo i pomiješajte s jogurtom.
Želatinu namočite u hladnoj vodi. Ocijedite ju i otopite u likeru od malina i umiješajte u jogurt s malinama. Preostale maline posložite po biskvitu i posipajte šećerom u prahu. Prelijte smjesom s jogurtom i malinama i stavite da se hladi 4 sata.
Izvadite kolač iz kalupa i prebacite ga na tanjur za posluživanje. Izradite vrhnje dok ne postane čvrsto. Ukrasite kolač tučenim vrhnjem, malinama i ribizom.
Čokoladni flan s malinama
40 g kakaa u prahu
250 ml mlijeka
4 jaja
80 g šećera od šećerne trske u prahu
250 ml tučenog vrhnja
5 žlica čokoladnog sirupa
250 g malina
20 g šećera u prahu
2 žlica limunovog soka
200 ml tučenog vrhnja
4 kuglice sladoleda od vanilije
Miješajte kakao prah i mlijeko dok ne dobijete glatku smjesu. U visokoj zdjeli za miješanje pomiješajte jaja, šećer u prahu, mlijeko s kakaom i vrhnje. Dobro izradite štapnim mikserom. Zasladite po ukusu čokoladnim sirupom i ostavite smjesu da odstoji 10 minuta. Isperite vatrostalnu posudu od 1 litre hladnom vodom. Procijedite čokoladnu smjesu kroz fino sito u tu posudu.
Napunite dublji kalup s vrućom vodom i stavite ga na najnižu rešetku u pećnici. Zagrijte pećnicu na 120°C. Stavite posudu s čokoladnom smjesom u vodenu kupelj (voda treba doći gotovo do vrha posude). Pecite čokoladnu smjesu oko 90 minuta. Pažljivo izvadite flan iz vodene kupelji i ostavite da se malo ohladi. Zatim ga prekrijte prozirnom folijom i ostavite da se potpuno ohladi, idealno preko noći.
U međuvremenu, izradite 125 g malina sa šećerom u prahu i limunovim sokom, a zatim procijedite kroz sito.
Neposredno prije posluživanja lagano istucite vrhnje. Dodajte sladoled od vanilije i dobro izradite štapnim mikserom. Pomoću prozirne folije izvadite čokoladni flan iz kalupa. Izrežite 6 porcija metalnim prstenom (promjera 5-6 cm) i stavite ih na tanjure. Ukrasite malinama i poslužite sa sladoledom od vanilije, tučenim vrhnjem i pireom od malina.
Kolač od ribiza
2 jaja
220 g šećera od šećerne trske
1 žličica vanilin šećera
150 g pirovog bijelog brašna
1 žličica praška za pecivo
75 g otopljenog maslaca
200 g crvenog ribiza
ulje za premazivanje kalupa i brašno za posipanje
Jaja miješajte dok ne postanu pjenasta, polako dodajući šećer. Pomiješajte brašno i prašak za pecivo, pažljivo umutite u smjesu s jajima te dodajte otopljeni maslac. Smjesu ulijte u namašćen i pobrašnjen kalup za torte. Po smjesi rasporedite očišćeni ribiz.
Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C otprilike 20-30 minuta. Kora ne smije postati previše tamna. Kad je kolač pečen, posipajte ga šećerom u prahu. Poslužite uz sladoled od vanilije ili tučeno slatko vrhnje.
Za dušu – Iz knjige Ozdravljenje tijela i duše
Duhovni darovi i mogućnosti za ostvarenje sreće
Ljudi svoju nadarenost trebaju korisno upotrijebiti – kao što Isus kaže u prispodobi o talentima – kako bi mogli sretno živjeti. Za to nam stoje na raspolaganju tri temeljne duhovne sposobnosti:
oblikovanje i izgovaranje misli
znanje i mudrost
unutarnja sposobnost osjećanja.
Prema Hildegardi sve tri sposobnosti imaju svoje sjedište u mozgu. Oblikovanje misli upućuje na prednji dio glave, dakle na veliki mozak; znanjem se um na neki način dijeli na obje strane prema ušima, odnosno na rubove lubanje, dok se osjećanjem okreće prema stražnjem dijelu sve do početka vrata, dakle prema malom mozgu. Te tri snage moraju skladno uzajamno djelovati „jer niti jedna od njih ne prekoračuje drugu, kao što i glava ima svoju pravu ravnomjernost.“
Ove spoznaje sv. Hildegarde o moždanim funkcijama mogle bi zacijelo dati poticaj i suvremenim istraživanjima mozga, jer je mnogo toga još uvijek nepoznato. Samo znamo da se sva duševna zbivanja, tj. sveukupnost mišljenja, osjećanja i htijenja, odvijaju u mozgu. Gotovo ništa ne znamo o duši.
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
