Nasuprot popularnom vjerovanju da je laneno sjeme dobro za probavu, sv. Hildegarda ne preporučuje lan u prehrani, kao što je to slučaj i s maslinovim uljem. No i lan ima svoje vrlo vrijedno mjesto u liječenju brojnih tegoba.
U svojoj Fitoterapiji Hildegarda navodi sljedeće: „Sjeme lana (lat. Semen lini; naziv biljke je Linum usitatissimum) je toplo i čovjeku nije dobro za jelo.“ Razlog je taj što lan prilikom probavljanja veže i izbacuje korisne sastojke iz tijela, dakle vitamine i minerale. Mnogo bolja opcija za jako dobru probavu je pir u zrnu sa zelenom salatom, kao i crna buhačica, koja je prebiotik, odnosno hrana dobrim bakterijama, i koja ne samo da dovodi do izvrsne probave i zdravog mikrobioma u crijevima, nego veže žučnu kiselinu koja nagriza stjenku crijeva a time lančano uzrokuje i autoimune bolesti. Buhačica ujedno sprječava i nastanak žučnog kamenca i dr.
Lan se u ljekovite svrhe koristi kod bolova i probadanja u slabini, jer Hildegardin tekst glasi ovako: „Tko osjeća bol u boku, neka u vodi skuha sjeme lana te u toj toploj vodi namoči lanenu krpu. Tu krpu tako toplu, bez sjemena, neka često stavlja na svoj bok i ta bol, ako je umjereno jaka, malo će oslabiti i popustiti.“
Nadalje, lan je u Hildegardinoj medicini najpoznatiji po brzom djelovanju i oporavku kod opeklina. Hildegarda naime piše: „A tko je bilo gdje na svome tijelu na bilo koji način opečen vatrom, neka dobro skuha sjeme lana u vodi, namoči lanenu krpu u toj vodi i tako toplu stavi na ono mjesto koje je opečeno. To će izvući opeklinu.“ U praksi se pokazalo da ovi oblozi pomažu i kod svrbeža, otvorenih ekcema, ekcema praćenih svrbežom, urtikarije, alergijskog kontaktnog ekcema, neurodermitisa, dermatoze praćene mjehurićima, herpes zostera, psorijaze praćene svrbežom, kontuzija (nagnječenja), vlažnih ekcema, oštećene i ispucale kože te poremećaja u zacjeljivanju rana.
Recept za oblog od lanenih sjemenki
3 žlice lanenih sjemenki
1 l vode
Priprema:
Sjemenke kuhati 3 min u vodi. Dobivenu kašu procijediti kroz lanenu krpu. Topli i vlažni oblog (oko 40 º C) staviti na zahvaćeno mjesto i ostaviti sat vremena. Kad se osuši, ponoviti postupak, po potrebi 3 puta dnevno, dok rana ne počne zarastati.
Oblog od lanenih sjemenki se čak može stavljati na otvorene opekline. Sluz upija izgorjele ostatke kože i omogućuje da rana zaraste bez ožiljaka. Rana brzo epitelizira.
Vlažne ekceme treba liječiti vlažnim oblozima. Tek kad koža prestane vlažiti mogu se koristiti kreme i masti. Idealne su u tom slučaju krema od stolisnika i krema od majčine dušice.
Za dušu – Iz knjige Ozdravljenje tijela i duše
„U čovjeku se često izmjenjuju sokovi, jer ljudske misli uljuljavaju u sigurnost a onda ga opet bacaju u očaj a ponekad u pravom strahopoštovanju vode gore i naprijed. Ove se promjenjive misli slažu u jetri.“
Jetra kao središte izmjene tvari vrlo je ugrožen organ. Dobro je znati da jetri ne škode samo pogrešna ishrana, alkohol, cigarete, lijekovi i drugo, nego itekako naše prevrtljive misli, kolebljiva raspoloženja i destruktivni osjećaji.
Dakako da samo uzimanje lijekova još ne donosi zdravlje. Tek kad svoje ugroženosti i ograničenja možemo prihvatiti bez straha, na putu smo ozdravljenja.
I Hildegarda zna da čovjeku nije jednostavno da se uzdigne iz loše navike prema pravednosti, jer tijelo često neće slijediti „visoki let duše“.
„Ipak duša posjeduje ljubav prema svom tijelu s kojim je zajedno na djelu.“ Nakon svog duhovnog uzdignuća ona se opet obraća svom tijelu i jača ga, „jer je tijelo kao i zemlja krhko i lomno.“
Biti obazriv prema samome sebi
Kako duša i tijelo stoje u stalnom odnosu napetosti, i čovjek uvijek iznova mora imati obzira, „jer i svijetla i mračna djela čovjek ostvaruje dušom i tijelom“. Poziv sv. Hildegarde: „Budi povjerljiv prijatelj svoje duše“ znači da sami sebe trebamo susretati s dobrohotnošću i obzirom, kako se ne bismo upropastili s rigoroznim zahtjevima za božanstvenošću.
Jedna poslovica kaže: „Prijatelj je onaj koji te poznaje i unatoč tome ljubi“. Nemajmo straha sebe same upoznati. Dajmo sebi priliku da pravilno ocijenimo svoje snage i granice, kako bismo se tada iz samog korijena izdizali: „Ovo neka čovjek promisli kod sebe: I ptičica koja se izlegla iz jaja, koja još nema krila, polijeće, budući da smatra: Letenje mi je primjereno.“ U narodu se to izražava riječima: On leti previsoko. Ako je cilj i vrijedan, neprilagođena težnja može čovjeka dovesti do pada.
Zadaci:
Truditi se da same sebe spoznamo sa svim pogreškama, slabostima i nesavršenostima.
Uvidjeti da su našim sposobnostima postavljene granice i da nema smisla biti prema sebi prezahtjevan.
Sebe prihvatiti takve kakvi jesmo te se sa sobom suočiti s dobrohotnošću i obzirom.
Ne čeznuti za dalekim i nedokučivim, nego pokušati razvijati i izgrađivati darove i talente koji su nam darovani.
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
