Na popisu korisnog povrća za ljudski organizam prema sv. Hildegardi još su špinat, loboda i blitva. Špinat je uzgojen od lobode (lat. Atriplex hortensis), o kojoj kod Hildegarde piše da stvara dobru probavu. Kad šetate prirodom ili ako imati vlastiti vrt, sigurno ste puno puta prošli kraj nje misleći da je korov, ili ste ju čak uklonili iz vrta, no ona to sigurno ne zaslužuje. Hildegarda naime piše: „Loboda je više hladna nego topla, ali ipak dosta umjerena. Kad se kuha s drugim biljkama i tako jede, daje dobru probavu.“
Kako iz Hildegardine medicine znamo da sve što pogoduje probavi, pogoduje i dobrom imunitetu i zdravlju, trebali bismo ne samo cijeniti ovu biljku, nego ju uvrstiti u svoju prehranu. Budući da je preporuka da ju kuhamo s drugim biljkama, za kombiniranje možemo upotrijebiti komorač (list i lukovicu), brokulu, celer, peršin, bosiljak, mažuran i sl. Nadalje, možemo je kuhati i pripremiti kao varivo ili umak, pirjati, dodavati mesnim i povrtnim jelima, ili pripremiti je na salatu, uvijek u kombinaciji s drugim povrćem i biljkama, jer joj je okus opor. Listovi i stabljike bogati su vitaminima (A, B, C), mineralima, elementima u tragovima i proteinima, te sadrže male količine oksalne kiseline i saponina.
Kao i loboda, i špinat (lat. Spinacia oleraceaje) je ukusniji ako se priprema sa začinskim biljem, osobito češnjakom. Više od1/3 ukupne suhe tvari špinata čine bjelančevine, koje sadrže sve esencijelne aminokiseline. Bogat je mineralima, naročito željezom, a od vitamina karotenom, vitaminima B skupine i vitaminom C. Prema istraživanjima špinat ima sposobnost većeg nakupljanja nitrata koji potencijalno mogu postati štetni, naročito za djecu mlađu od godine dana. Nitrati se većim dijelom nalaze u peteljci lista, pa se korištenjem samo plojke smanjuju eventualni negativni učinci. Iako to ne piše kod Hildegarde, špinat se ne preporučuje reumatičarima i bubrežnim bolesnicima zbog pospješivanja stvaranja kamenca u bubrezima.
Blitva (lat. Beta vulgaris) pripada oplemenjenoj vrsti stočne repe. Lišće se priprema kao i špinat i ima opor okus. Kao i špinat i loboda, i blitva ima vrlo malo kalorija zahvaljujući niskom udjelu masti i visokom udjelu vode. Sadrži cijeli niz važnih mikronutrijenata koji su korisni za naše zdravlje. Među vitaminima, osim provitamina A (beta-karotena), sadrži značajne količine vitamina C i E, koji zajedno štite naše stanice od slobodnih radikala. Samo 200 g ovog ukusnog ljetnog povrća može pokriti veliki dio naših dnevnih potreba za vitaminom C. Također vrijedi spomenuti sadržaj raznih vitamina B skupine, poput vitamina B1, B2 i niacina, koji podržavaju funkciju živaca i metabolizam. Blitva obiluje kalijem, kalcijem, magnezijem i željezom. 100 g blitve sadrži gotovo jednako kalcija kao 100 g mlijeka ili jogurta. Obično se priprema kao varivo, u nabujcima ili s tjesteninom a posebno je ukusna sa češnjakom i lukom.
Evo nekoliko recepata:
Valjušci sa špinatom
400 g špinata
1 luk
250 g starog pirovog peciva
2 žlice maslaca
125 ml mlijeka
50 g ribanog sira (npr. parmezana)
3 žlice krušnih mrvica
2 jaja
1 žličica soli
½ žličice začina s piskavicom
2 vrška noža zubovca
prstohvat muškatnog oraščića
1 češanj češnjaka (po želji)
Operite i sitno nasjeckajte špinat, a zatim iscijedite višak vode. Sitno nasjeckajte luk. Peciva narežite na kockice i stavite ih u veliku zdjelu. Zagrijte maslac u loncu i pirjajte luk dok ne postane staklast. Dodajte mlijeko i zakuhajte. Prelijte kockice kruha vrućim mlijekom i ostavite da se ohlade. Zatim u to umijesite sir, krušne mrvice, špinat i jaja. Ostavite tijesto da odstoji 15 minuta. Ako je tijesto mekano, dodajte još krušnih mrvica, a ako je previše suho, umiješajte još malo mlijeka. Po želji dodajte usitnjeni češnjak. Sve dobro izradite. Vlažnim rukama oblikujte 12 čvrstih valjušaka.
U loncu zakuhajte vodu i dodajte sol. Zatim smanjite vatru dok voda ne počne lagano kuhati. Stavite valjuške da se lagano kuhaju 12-15 minuta. Izvadite ih iz vode i poslužite uz pileći ili pureći gulaš.
Zapečeni špinat s jajima
60 g mladog špinata
200 g cherry rajčica
1 češanj češnjaka
8 jaja
120 ml mlijeka
100 g ribanog sira – npr. goude
1/2 žličice soli
1/4 žličice galganta u prahu
1 žlica suncokretovog ulja
po želji svježeg nasjeckanog vlasca, ljupčaca, mažurana i peršina
Zagrijte pećnicu na 200°C. Sitno nasjeckajte češnjak. Grubo nasjeckajte špinat i prepolovite rajčice.
U zdjeli prvo umutite jaja, mlijeko, polovicu sira, sol i začine i začinsko bilje, a zatim lagano umiješajte špinat i rajčice.
Zagrijte ulje u tavi koja se može koristiti u pećnici i u njoj pržite češnjak 30 sekundi. U tavu ulijte smjesu jaja i sira i pržite na srednjoj vatri 5 minuta, dok se smjesa ne počne stezati po rubovima. Zatim posipajte ostatak ribanog sira po smjesi, stavite u pećnicu i pecite 20-25 minuta. Ostavite jelo da se malo ohladi, zatim narežite na komade i poslužite s pirovim kruhom i zelenom salatom.
Quiche s blitvom i kozjim sirom
Za prhko tijesto:
160 g bijelog pirovog brašna
3 žlice vode
100 g maslaca sobne temperature
1 prstohvat soli
Za nadjev:
1 žlica maslaca
2 glavice luka
1 češanj češnjaka
200 g kuhane i ocijeđene blitve
4 cherry rajčice
3 jaja
150 g kiselog vrhnja
100 g kozjeg sira
3 žlice svježe naribanog tvrdog sira
½ žličice galganta u prahu
sol
prstohvat muškatnog oraščića
Brašno i sol stavite u zdjelu, u sredini napravite udubljenje i ulijte hladnu vodu. Dodajte maslac narezan na kockice i izradite tijesto. Zamotajte tijesto u plastičnu foliju i ostavite da odstoji u hladnjaku.
Luk popržite u tavi s maslacem. Dodajte češnjak, blitvu i narezane rajčice, a zatim maknite tavu s vatre.
Umutite jaja, kiselo vrhnje i kozji sir te začinite solju, muškatnim oraščićem i galgantom. Ulijte ovu smjesu u tavu i umiješajte je u smjesu s blitvom.
Tijesto izvaljajte na pobrašnjenoj radnoj površini, stavite ga u kalup za quiche i lagano utisnite. Smjesu kozjeg sira i špinata ravnomjerno rasporedite po tijestu. Po želji pospite s još malo ribanog sira. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 30 minuta. Ostavite da se malo ohladi prije rezanja kako se nadjev ne bi raspao. Poslužiti uz bijelo vino.
Za dušu – Iz knjige Ozdravljenje tijela i duše
Sva životna snaga koju je Bog položio u prirodu treba nam pomoći da dobro živimo i da možemo radosna srca djelovati. Zdrav je čovjek onaj koju u sebi ima puno zelene životne snage. Bolest je zato stanje nedostatka, pomanjkanja životne snage. Bolest je tamo gdje se više ne može smjestiti život. Čovjek pada u suhoću.
Čovjeku je osobno zadana briga i odgovornost za njegovo zdravlje. Bog nam pruža sredstva i pomoć za zdravlje kao darove kojima se možemo i trebamo poslužiti. Moramo ispuniti ono što nam nedostaje. Pučki govor izražava to vrlo točno pitanjem: „Što ti nedostaje?“ Zdravlje nije stanje nepotrebitosti i dobrog osjećanja, nego stalni proces u jednoj labilnoj ravnoteži. Heinrich Schippergers kaže: „Zdrav život je djelatna izvedba snage koja stanuje u svem životu…permanentno rađanje iz dubokog izvora života…“
Koristiti snage prirode i s njima djelovati
Hildegarda zna za raznorazne „protivštine“ koje ugrožavaju čovjeka. Ona zna kako je napadnut i slab čovjek, no također zna s koliko je ljubavi Stvoritelj stvorio prirodu, kako bi ona čovjeku u svemu „bila pri ruci“.
Iz tog znanja nastaje zahvalno strahopoštovanje i radost iz koje izrasta hvala Bogu poradi svih njegovih čudesnih djela. Sva priroda otkriva nam veličinu Stvoritelja.
Hildegarda kaže: „Kako bi Bog mogao biti poznat kao Vječiti, kad ne bi iz njega proizlazio sjaj? Jer nema nijednog stvorenja koje ne bi imalo bljesak, bilo to zelenilo ili sjeme, cvatovi ili ljepota…“
U jutarnjoj svježini stoji i zelenilo u svojoj najvećoj snazi… Tada trave piju to zelenilo tako žudno u sebe kao što janje sisa svoje mlijeko: žega cijeloga dana jedva će dostajati da prokuha zelenu snagu dana i da je učini plodnom.“
Iz tog stava možemo samo s puno obzira i s ljubavlju postupati s prirodom, jer je svako razaranje prirode ujedno razaranje čovjeka. Jedva je koje vrijeme moralo to jasnije iskusiti od današnjeg, u kojem je prirodna životna osnova sve više razarana. Hildegarda kaže: „Sva priroda treba čovjeku stajati na raspolaganju, jer čovjek ne može bez nje niti živjeti niti opstati… no ako čovjek zloupotrijebi svoj položaj za zle radnje, tada Božji sud potiče stvorenja da ga kazne.“
(Prof. Višnja Bartolović prevoditeljica je knjige “Hildegarda i hrana kao lijek” u nakladi “Verbuma” te svojim savjetima po načelima sv. Hildegarde pomaže ljudima u održavanju dobrog tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja.)
