Autor: Darko Pavičić
Zbog velikog broja hodočasnika crkva sv. Jakova ispunjena je do posljednjeg mjesta, pa mnogi hodočasnici niti ne pronađu mjesto u crkvenim klupama, nego su pet-šest sati na nogama. Crkva se počinje popunjavati već u popodnevnim satima, pa mnogi koji zauzmu mjesta niti ne izlaze iz nje sve do iza ponoći.
Jedan od oblika ovoga himna ušao je i u sveta misna slavlja te svoje mjesto uvijek nalazi na njihovu kraju, osobito u onim misnim slavljima kojima određena biskupijska ili župna zajednica, ali i akademska, želi Bogu dati hvalu i slavu za određena primljena dobročinstva.
Godina 2025. ući će u povijest kao druga Sveta godina s dvojicom papa: papa Franjo, koji ju je otvorio, preminuo je 21. travnja, a njegov nasljednik, Lav XIV. izabran 8. svibnja, zatvorit će sveta vrata u bazilici sv. Petra 6. siječnja 2026.
To je dan i kada božićna drvca napuštaju mnoge obiteljske domove. No u nekim domovima, baš poput mnogih crkava, ostaju sve do blagdana Svijećnice.
Kršćanska vjera ne poznaje privatne verzije Boga. Ne postoji Bog po mjeri naših stavova, ideologija ili osjećaja. Bog se objavio. On nije proizvod našeg mišljenja, nego dar koji nas nadilazi.
Hrvatski jezik čuva samu jezgru značenja pojma „blagoslov“ – blago + sloviti = blago/dobro govoriti. Crkva uči da po blagoslovima „poziva ljude da hvale Boga i potiče ih da mole njegovu zaštitu te ih upozorava da svetošću života stječu njegovo milosrđe”.
Duh Sveti brani nas od Zloga, tj. od Sotone, najvećeg neprijatelja Božjeg i neprijatelja svih onih koji žele biti Božji. Ako u nama djeluje Duh Sveti, onda nam ni Sotona ne može ništa.
Do kraja rujna tijekom ove godine u svijetu je zabilježeno čak 89 ratova, građanskih oružanih sukoba ili međunarodnih. Događali su se u 31 zemlji a u njima su izravno ili neizravno sudjelovale, tako kažu, čak 92 države.
Pretplatite se na naš newsletter
“Nije nađen zapisnik s obdukcije, oni to zovu balzamiranje. Kasnije su rekli konzervacija, a radilo se o potpunom uništenju mrtvog Stepinčevog tijela”, navodi mons. Juraj Batelja.
Donosimo glavne naglaske iz propovijedi nadbiskupa zagrebačkog mons. Dražena Kutleše s euharistije zatvaranja Svete godine i povratka Stepinčevih relikvija u katedralu.
Danas započinje zatvaranje Jubilejske godine euharistijskim slavljem u Zagrebačkoj katedrali, koje u 10 sati predvodi zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. Tom prigodom svečani je povratak relikvija (tijela) bl. Alojzija Stepinca iz Krašića u Zagrebačku prvostolnicu.
U zdjeličnim kostima kardinala Stepinca pronađene su toksične tvari kadmija, arsena, kroma i olova. U organizmu normalna koncentracija kadmija u kostima je 1,8 mg/kg ili 1,8 ppm, a u kostima kard. Stepinca ona je iznosila 23,5 mg/kg ili 23,5 ppm.
Crkve nisu bile pune zato što je to bilo moderno, niti zato što se tražila društvena vidljivost. Vjera je bila mjesto otpora, utočišta i nade. Ljudi su dolazili jer su vjerovali, jer im je Bog bio oslonac, jer su u polnoćki prepoznavali svjetlo koje tama ne može ugasiti.
„Jedan od bolnih znakova tame vidi se u demografskom padu. Narod koji se boji budućnosti i rađanja, koji izbjegava odgovornost i gubi povjerenje u smisao, polako se gasi iznutra“, nelagodna je rečenica izu propovijedi mons. Kutleše u božićnoj noći.
Još traju božićni blagdani, pa je prigoda još malo provjeriti svoje znanje o njima.
Mnogi vjeruju da se ljubav pokazuje djelima, a ne riječima. Iako su djela iznimno važna, riječi imaju svoju posebnu ulogu. One stvaraju emocionalnu sigurnost i smanjuju nesigurnost koja se s vremenom može uvući u odnos.
Crkva i društvo današnjice trebaju vjernike-poslužitelje poput sv. Stjepana. Pasivnih promatrača, nominalnih vjernika i kritičara ima vrlo mnogo, ali služitelja i discipliniranih volontera nikada nije bilo previše i za njima vlada velika potreba.
Budi sretan jer je Isus postao čovjekom da bi svima bio bratom; jer je Isus postao čovjekom da bi svi ljudi bili autentični i istiniti u svojoj stvorenosti i poslanju; u svom ljudskom dostojanstvu.
Pod krinkom napretka i slobode često se nudi pogled na svijet u kojem savjest postaje osobni osjećaj, a ne mjesto susreta s Bogom, vjera se gura u privatnost, a javni prostor preuzimaju bučne ideologije koje ne trpe Svjetlo Evanđelja. Najopasnija tama našega vremena ne skriva se u agresivnim napadima na vjeru. Ona je u tihoj navici življenja kao da Bog ne postoji.
Provjerite svoje znanje o Isusovu rođenju u prigodnom božićnom kvizu.
Nakon pet godina polnoćka je ponovno slavljena u Zagrebačkoj katedrali. Prvi put kao zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodio je misno slavlje u Zagrebačkoj prvostolnici, u zajedništvu s križevačkim vladikom mons. Milanom Stipićem, imenovanim pomoćnim biskupima mons. Markom Kovačem i mons. Vladom Razumom, kanonicima i prebendarima te ostalim svećenicima.
Čovjek današnjice često misli da mu Spasitelj ne treba. Ali u dubini nosi samoću koja boli, krivnju koja ne prolazi, strah koji se vraća noću, rane koje skriva, umor koji se ne da „odspavati“. Božić dolazi upravo tu.
Svim vjernim čitateljima duhovnog portala Vjerujem.hr Večernjeg lista sretan i blagoslovljen Božić želi uredništvo portala zajedno sa svim suradnicima!
Bio netko kršćanin ili ne – kao što je jednom točno primijetio predsjednik Milanović – slavi se i čestita Božić, a ne „blagdani“ ili „praznici“.
Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša uputio je na Badnjak, 24. prosinca 2025. godine, božićnu čestitku posredstvom elektroničkih medija. U čestitci je naglasio kako “živimo u vremenu napetosti, podjela i nesigurnosti. Svijet je ranjen ratovima, nepovjerenjem, strahom od budućnosti. A upravo u takvo vrijeme Bog ponovno dolazi tiho. Ne dolazi u buci moći, nego u tišini…
“U očekivanju rođenja našega Spasitelja koji je sišao u siromaštvo betlehemske štalice, na sličan način ulazi danas Gospodin ponovno u svoj hram, u osiromašenu prvostolnicu i siromaštvo našega duha”, kazao je mons. Gorski.
Franjevac iz Karlovca, fra Siniša Pucić, pohodio je pastoralno, uoči Božića, zatvorenike u karlovačkom zatvoru i služio euharistijsko slavlje te svoje dojmove podijelio na svojem Facebook profilu. Njegovu dirljivu objavu prenosimo u cijelosti.
Badnja praksa: večeras namjerno pusti tišinu da potraje. Bez žurbe. Bez ekrana. Bez buke. Neka to bude tvoja osobna „polnoćka srca“. Izgovori polako: „Isuse, dobro došao u moj život.“
Katolička Crkva ne propisuje post na Badnjak. Post i nemrs na Badnjak zadržali su se kao tradicija jer je iste propisivao Zakonik kanonskog prava iz 1917.
Već su polako počele pristizati božićne čestitke na mobitele. O tom fenomenu i o tome kako čestitati Božić govori dominikanac p. Anto Bobaš.