Autor: Darko Pavičić
Ljutnja nam često služi kao zaštita. Lakše je naljutiti se nego priznati da smo povrijeđeni. Lakše je napasti nego reći da se bojimo. Lakše je optužiti nego pokazati koliko nam je zapravo stalo. Zato se iza mnogih svađa nalazi mnogo jednostavnije pitanje – jesam li ti još uvijek važan?
Matej je pisao svoje evanđelje za Židove u Palestini, koji su bili dobro upućeni u Sveto pismo Staroga zavjeta.
Ako mu je Bog važan, onda za Boga postoji vrijeme. Ako je nedjelja Gospodnji dan, onda se to na neki način vidi. Ako vjeruje u molitvu, dijete će ga barem ponekad vidjeti kako moli.
Zakon može propisati pravo, ali ne i ljubav. Država može izgraditi pristupne rampe i ukloniti barijere, ali nitko izvana ne može ukloniti prepreke koje mi ljudi podižemo u vlastitim srcima i odnosima.
Uvjereni smo da život mora funkcionirati kao savršena Excel tablica. Izluđuje nas kad netko dobije nezasluženu drugu šansu, kad mu se olako oprosti teška greška ili kada, nekom ludom milošću, prođe bolje nego što naš kalkulator kaže da je smio.
Franjevački odijelo Padre Pija donio je američki egzorcist o. Jim Blount, koji ga izlaže na svojim duhovnim obnovama i daje vjernicima na čašćenje i štovanje kao ekskluzivnu relikviju toga sveca.
Križevci su poruka današnjoj Crkvi da sveci privlače, sakramenti liječe, a zajedništvo ohrabruje. Donedavno gotovo nepoznati sveti Šarbel tome je najbolji primjer.
Rotkva pročišćava mozak i smanjuje loše sokove utrobe svojom dobrom toplinom i ljekovitim sokom.
Pretplatite se na naš newsletter
Isusovo obećanje glasi: onome tko je bude molio rado ću dati sve što od mene bude tražio (Dn 1541), (…) ako je u skladu s mojom voljom. (Dn 1731)
Na radovima oslikavanja trenutačno rade 22 osobe, a ukupno na obnovi katedrale radi više od 50 radnika.
Opraštati „sedamdeset puta sedam“ ne znači neprestano se izlagati istome zlu. Oprost prije svega govori o tome što će žrtva činiti s vlastitom mržnjom.
U Zagrebačkoj metropoliji djeluje 378 osnovnih i 165 srednjih škola te 20-ak centara za odgoj i obrazovanje, a u svim tim ustanovama (njih više od 560) radi 1.144 vjeroučitelja – nema ‘slobodnih’ vjeroučitelja i postoji potreba za većim brojem novih vjeroučitelja.
Jednom se tako uzdigao i ostao lebdeći pred samim papom Urbanom VIII.
“Sveti Franjo postavlja nam drukčije mjerilo. Uči nas da se vrijednost kršćanskoga života mjeri time koliko smo dopustili Kristu da nas preobrazi”, rekao je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u propovijedi u crkvi sv. Franje u Zagrebu, koju prenosimo u cijelosti.
U samostanu sv. Klare u Asizu čuvaju se klompe koje je sveta Klara dala napraviti sv. Franji nakon stigmatizacije – u središnjem dijelu imaju rupu da bi olakšali Franjin hod zbog čavala koji su bili u njegovim nogama.
Vjeronauk u škol pravi je plebiscit, volja naroda i primjer izravnih izbora, što ga izdiže iznad njegova temeljnog poslanja pa postaje svojevrstan svjetonazorski vox populi.
Hildegardu su već njeni suvremenici poštivali kao Božju glasnicu. Imala je karizmu vizionarskog gledanja, te je kao na ekranu vidjela slike i čula objašnjenja na latinskom jeziku. Nebeski glas joj je zapovjedio da bilježi te vizije, te su tako nastale sve Hildegardine knjige.
Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika osvrnulo se na tragičan događaj u Voltinom. Njihov osvrt donosimo u cijelosti.
Crkva sv. Franje, osim za euharistijska slavlja, već je otvorena za krštenja i vjenčanja.
Čitav je Marijin život obavijen trpljenjem i boli. No ujedno i utjehom, jer je vjerovala da su, uz Isusovo trpljenje i boli, i njezino trpljenje i boli Božja volja i njezin prinos za naše vječno spasenje.
Rončević je pozvao je obilježavanje druge obljetnice dolaska relikvija sv. Šarbela u Križevce ove subote 19. rujna, koja se obilježava pod geslom „Možda je ovo DAN koji trebaš“.
Galeriju je otvorio predsjednik Ogranka Matice Hrvatske Samobor Gordan Črpić.
Car Heraklije (610.-641.) na čudesan je način pobijedio perzijskog kralja, a kao prvu pogodbu za mir zatražio je da se kršćanima vrati sveti Isusov križ.
Budućnost Crkve neće se odlučivati samo u našoj sposobnosti da predvidimo što će se dogoditi, nego prije svega u vjernosti onome što nam je povjereno danas.
Homiliju zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše s 303. Zavjetnog hodočašća vjernika Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj donosimo u cijelosti.
Oprost nije dar onome tko te povrijedio. To je dar koji duša daje samoj sebi. To je jedini način da otključaš ćeliju i shvatiš da si cijelo vrijeme ti bio taj koji je iznutra držao ključ.
“Put svjetla nam pokazuje da pobjeđujemo tamu kada se darujemo bližnjemu pokraj sebe”, rekao je mons. Kutleša.
„Tko je sklon bijesu, neka uzme ružu i manje kadulje, te izmrvi u prah. U onom trenutku kad bijes u njemu raste, neka prah stavi pred svoje nosnice. Naime, kadulja umiruje, a ruža razveseljava.“
Nemojte živjeti s krivnjom na duši. Ona razara dušu i stvara podlogu za psihosomatske bolesti.
Od silne želje da iz škole uklonimo svaku moguću opasnost, počinjemo neprimjetno mijenjati samu ideju škole. Nikad nije bila zamišljena kao prostor u kojem je svatko tko dođe potencijalni sigurnosni rizik. Trebala je biti i ostati mjesto na kojem se uvježbavaju vrline dok ne postanu narav.