Autor: Darko Pavičić
Mnogi bi ljudi željeli hodočastiti u Međugorje, ali im je to teško realizirati iz raznoraznih razloga. Stoga je šesti dan devetnice Kraljici Mira, uoči 45. obljetnice međugorskog fenomena, posvećen svim budućim hodočasnicima koji će hodočastiti u Međugorje.
„Kome curi mnogo krvi iz nosa, neka uzme kopar, dva puta toliko stolisnika i neka te zelene biljke stavi na svoje čelo, sljepoočnice i prsa.”
Vjera koja je isključivo privatna, stisnuta u četiri zida i zaključana u sakristiju, prestaje biti vjera. Ona tada postaje tek intimni hobi, a Isus nas nije pozvao da budemo tajni agenti Njegovog Kraljevstva, već sol zemlje i svjetlost svijeta.
Odmorila sam dva-tri sata i naravno krenula dalje. Letjela sam tih 12 kilometara! Ništa više nisam osjećala; ni žulj, ni bol, ni umor. Adrenalin i ushit preplavili su svaki kutak moga bića, uma i srca. Na glas sam ponavljala: “I ovaj, je za Tebe Majko, i ovaj, i ovaj, i ovaj…”
Mnogi više ne slušaju Božji glas, svetinje se često promatraju površno, a svećenička služba trpi udare izvana i iznutra. No, upravo zato, danas vaš poziv zvuči još dragocjenije.
Najviše pozicionirani katolik u američkoj administraciji, J. D. Vance, otišao je gdje nijedan dužnosnik do sada nije, izjavom da su NLO-i demonskog, a ne izvanzemaljskog podrijetla.
Milijuni hodočasnika sa svih strana svijeta svake godine hrle u Međugorje. Današnji dan devetnice Kraljici Mira, uoči 45. obljetnice međugorskog fenomena, posvećen je upravo međugorskim hodočasnicima.
Stručnjaci procjenjuju kako će putnici islamske vjeroispovijesti do kraja desetljeća na putovanja trošiti oko 280 milijardi dolara godišnje.
Pretplatite se na naš newsletter
Gospa u svojim porukama redovito poziva na molitvu za svećenike, redovnike i redovnice te biskupe i crkvene poglavare. Četvrtog dana devetnice Kraljici Mira ususret 45. obljetnici međuogorskog fenomena moli se upravo za crkvene poglavare.
Ono što je započelo prije sedamdesetak godina kroz pomoć kršćanima iza „Željezne zavjese“, danas je postala organizacija koja doseže potrebe ugroženih vjernike u oko devedeset zemalja svijeta.
Od prvih dana ukazanja 1981. Gospa posebnu pažnju posvećuje župi Međugorje i prve njezine poruke odnose se na župu i župljane. Trećeg dana devetnice Kraljici Mira molimo za upravo za njih.
Da cijela stvar bude još apsurdnija, sve se dogodilo nedugo nakon što smo obilježili 110 godina kako su udareni temelji odnosima islama i hrvatskog društva kakve poznajemo danas.
Riječka nadbiskupija objavila je priopćenje o zastavama i barjacima koji su se našli u sklopu procesije na blagdan sv. Vida u Rijeci. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
Šef na poslu je “nedodirljiv”, pa obitelj doma postaje mjesto gdje se napetost prazni. Ovaj mehanizam objašnjava zašto su naši najbliži često oni koji “dobiju” najgori dio nas jer su sigurni, jer ostaju, jer se s njima osjećamo dovoljno opušteno da skinemo “masku” koju nosimo prema svijetu.
Drugog dana devetnice Kraljici Mira uoči 45. obljetnice međugorskog fenomena moli se za svećenike na službi u međugorskoj župi i svetištu. Svetište i župu vode franjevci Hercegovačke franjevačke provincije, a od 2018. njome upravlja apostolski vizitator Svete Stolice s posebnom ulogom za župu Međugorje. Sad je to nadbiskup mons. Aldo Cavalli.
Mi smo sujetni, mi smo puni sebe, mi tražimo crveni tepih i tapšanje po ramenu, a kada nas se pozove da budemo sluge, mi se uvrijedimo. Kao oni koji nisu došli na moju srebrnu misu.
Danas započinje devetnica Kraljici Mira i svakoga dana devetnice objavljivat ćemo molitvene nakane na našem portalu i Facebook stranici – molimo zajedno!
Homiliju zagrebačkog nadbiskupa i predsjednika HBK na svetkovinu sv. Vida i završetak proslave 100. obljetnice uspostave Riječke biskupije donosimo u cijelosti.
Katedrala sv. Vida, Rijeka
Uoči 45. obljetnice međugorskog fenomena pozivamo vas na zajedničku molitvu devetnice Kraljici Mira – molimo je u zajedništvu svaki dan.
“Crkva ne smije postati produžetak bilo koje političke, ideološke ili interesne logike, nego mora ostati prostor u kojemu se čovjek može osjetiti saslušanim, poštovanim i pozvanim na istinu koja se živi u ljubavi.”, rekao je mons. Dražen Kutleša u intervjuu za Zvona.
Protiv nadutosti se čubar koristi u jelima od mahuna ili graha, juhama, jelima od ribe i mesa (janjetina, jaretina), u umacima i salatama, popečcima s pirom i začinskim biljem.
Čovjek je po svojoj naravi religiozno biće: homo religiosus. On je kultno biće. On se mora nekomu ili nečemu klanjati. Ako to nije pravi živi Bog, onda će to biti čovjek ili neka stvar.
Nema više ja, sad smo mi. Dišemo kao jedno, navijamo kao jedno i molimo kao jedno, a kad lopta baš nikako neće u gol, u prevrtljivih devedeset minuta pojavi se pitanje: Bože, pa na čijoj si Ti strani?
Mnogo je dobrih i tihih ljudi koje gotovo i ne primjećujemo – nemaju mikrofon, nisu grlati, ne udaraju se u prsa, ne očekuju priznanja, nego naprosto žive svoj život u Božjoj jednostavnosti.
Danas je blagdan jednoga od najpopularnijih svetaca, sv. Antuna Padovanskog. Utecimo mu se u molitvi i zagovoru.
Začetnik ove pobožnosti sam je sv. Antun. Godine 1617. u talijanskoj Bologni živjela je jedna gospođa, koja se u vremenitoj potrebi utječe sv. Antunu. U noći joj se ukazao sv. Antun i kazao…
Svetac je doznao da su mu oca u Lisabonu optužili da je ubio jednoga čovjeka. Preselio se odmah čudesno u Lisabon i pozvao nazočne suce da dođu do groba ubijenoga. Nad grobom je Ante upitao da javno kaže tko ga je ubio. Grob se otvorio, mrtvac je izašao i kazao da ga nije ubio Antin otac već drugi, pa se vratio u grob i grob se zatvorio.
Sveti Antun je poseban čudotvorac – svjedoci njegova vremena govore o brojnim i velikim čudesnim djelima gdje su ljudi nalazili pomoć, ozdravljenje i oslobođenje.
Propisano djelo na Svetkovinu Presvetog Srca Isusova je javno izmoliti čin zadovoljštine (Premili Isuse) – molitva je u tekstu.
