Vijesti
“Svemu je prethodila moja prehlada zbog koje nisam mogao govoriti, pa ni propovijedati na ponoćki…”, isprčao je mons. Željko Majić.
Portal Vjerujem.hr prvi je izvijestio o napadu na riječku crkvu sv. Jeronima prošloga tjedna.
Objavu poznatog svećenika prenosimo u cijelosti.
Katedrala će biti otvorena svaki dan za molitvu od 8 do 19 sati te za misna slavlja nedjeljom i svetkovinama.
Ova mlada osoba doživjela je svoje krštenje punom dušom i djelovanje milosti nije izostalo. Toj su se duši doista otvorila nebesa i ona je očima vjere vidjela nebo koje je Bog pripravio i svetim krstom otvorio…
Ova emisija ne nudi gotove odgovore niti proglašava „dovršena obraćenja“. Ona poštuje put. Pokazuje da se povratak Bogu najčešće ne događa spektakularno, nego u nizu malih, tihih koraka: kroz trijeznost, disciplinu, molitvu, savjest i iskreno priznanje vlastite krhkosti.
Papa je ponovio da “zaštita prava na život predstavlja neizostavan temelj svakog drugog ljudskog prava” i da je “društvo zdravo i istinski napreduje samo kada štiti svetost ljudskog života i aktivno radi na njegovom promicanju”
Potpuni oprost mogu dobiti svi vjernici koji posjećuju u obliku hodočašća bilo koju franjevačku samostansku crkvu ili mjesto bogoslužja posvećeno sv. Franji u bilo kojem dijelu svijeta.
Pretplatite se na naš newsletter
Ako je Ivan krstio za oproštenje grijeha, koja je svrha Isusova krštenja kada grijeha nije poznavao, a kamoli učinio?
Krštenje se sastoji od dviju faza velike simbolične važnosti: uranjanja i izranjanja. Uranjanje (koje je u katolikâ danas najčešće svedeno na polijevanje vodom) simbolizira iščeznuće grješnoga čovjeka u vodama smrti.
Sve se to dogodilo u Rijeci, gradu koji se voli predstavljati otvorenim, tolerantnim i kulturnim, ali koji se još uvijek muči s pitanjem ima li svetinja pravo na poštovanje kad prestane biti „popularna tema“.
Naše društvo prepuno je ljudi koji su kršteni, znaju ponešto o vjeri, ali su umorni, ravnodušni, bezvoljni, više ništa ne očekuju od Boga u kojega vjeruju i ne žele se zamarati traženjem. Opasnost za nas vjernike upravo je u tome da se pretvorimo u one koji sve znaju, a ništa ne čine kako bi se približili Bogu.
Ojkologiju – znanost o domu – najlakše je i najbolje učiti u praksi – tako da posjećujete domove u kojima vam je dobro i lijepo – i sami isprobavate domske aktivnosti. Početna je teza ojkologije da je dom važan; sve drugo slijedi iz toga.
Danas se blagoslivlju voda i sol. Te blagoslovine vjernici poslije koriste u svojim domovima.
“Imamo pravo moliti i na trgovima, pa i na trgu glavnoga grada naše Hrvatske, našega Zagreba”, piše na svojem Facebook profilu Stanislav Mijoković, čiju objavu prenosimo u cijelosti.
Noćašnja emisija kršćanskog rocka „Oni rokaju za Gospodina“, ne nudi brze odgovore. Ne pretvara glazbenika u propovjednika. Ne bježi od tame, ali je ne slavi. Umjesto toga, poziva na razlučivanje.
Nakane su nove i ne bi trebale nikoga provocirati, a ne daju se ni iskriviti i krivotvoriti kao što je to bi slučaj s prošlim nakanama, pa bi s trgova ubuduće trebali nestati prosvjednici i zabranitelji molitve.
Dom ne može i ne mora biti savršeno uređen, pospremljen i čist. Ako sve igračke nisu pospremljene, ili ako iz košare viri nekoliko nesparenih čistih čarapa, to nije razlog da ne primimo prijatelja koji bi navratio. Naravno, oko ugodnosti doma i gostoprimstva se treba potruditi.
Svi odgovori svode se na zajednički nazivnik: na misu se ne kasni te želimo li pristupiti svetoj pričesti pozvani smo sudjelovati na cijeloj misi, naglašava vlč. Hačko.
U svijetu koji stalno mjeri, uspoređuje i procjenjuje, kršćanin je pozvan gledati drukčije: u drugome prije svega vidjeti čovjeka – brata, sestru, dijete Božje.
Dom u bitnome čine kuća, ognjište i hrana. Iako su donedavno bili osmišljavani za obitelj, suvremeni se stanovi sve češće opremaju kao puka prenoćišta za samce ili (privremene) parove: oko 30 posto novih stanova u SAD-u uopće nema blagovaonički stol.
Ako se bojimo utjecaja nekih sadržaja na mlade, moramo pitati se gdje smo bili prije koncerta, kakvu smo im vjeru ponudili, jesmo li ih učili razlučivanju ili samo zabranama te jesmo li im dali iskustvo Boga koji oslobađa ili tek popis onoga što “ne smiju”.
“Koliko god smo teška srca primili tu odluku, ona je pokrenula ono što nam je možda nedostajalo: živu molitvu i želju za kanonizacijom, okrugle stolove, knjige i filmove o bl. Alojziju. Više smo ga upoznali i molili u vrijeme čekanja i to je Božji dar. Duboko smo uvjereni da će uroditi plodom”, rekao je biskup Gorski.
Zbog velikog broja hodočasnika crkva sv. Jakova ispunjena je do posljednjeg mjesta, pa mnogi hodočasnici niti ne pronađu mjesto u crkvenim klupama, nego su pet-šest sati na nogama. Crkva se počinje popunjavati već u popodnevnim satima, pa mnogi koji zauzmu mjesta niti ne izlaze iz nje sve do iza ponoći.
Godina 2025. ući će u povijest kao druga Sveta godina s dvojicom papa: papa Franjo, koji ju je otvorio, preminuo je 21. travnja, a njegov nasljednik, Lav XIV. izabran 8. svibnja, zatvorit će sveta vrata u bazilici sv. Petra 6. siječnja 2026.
To je dan i kada božićna drvca napuštaju mnoge obiteljske domove. No u nekim domovima, baš poput mnogih crkava, ostaju sve do blagdana Svijećnice.
Kršćanska vjera ne poznaje privatne verzije Boga. Ne postoji Bog po mjeri naših stavova, ideologija ili osjećaja. Bog se objavio. On nije proizvod našeg mišljenja, nego dar koji nas nadilazi.
Hrvatski jezik čuva samu jezgru značenja pojma „blagoslov“ – blago + sloviti = blago/dobro govoriti. Crkva uči da po blagoslovima „poziva ljude da hvale Boga i potiče ih da mole njegovu zaštitu te ih upozorava da svetošću života stječu njegovo milosrđe”.
Do kraja rujna tijekom ove godine u svijetu je zabilježeno čak 89 ratova, građanskih oružanih sukoba ili međunarodnih. Događali su se u 31 zemlji a u njima su izravno ili neizravno sudjelovale, tako kažu, čak 92 države.
“Nije nađen zapisnik s obdukcije, oni to zovu balzamiranje. Kasnije su rekli konzervacija, a radilo se o potpunom uništenju mrtvog Stepinčevog tijela”, navodi mons. Juraj Batelja.