Vijesti
Naše društvo prepuno je ljudi koji su kršteni, znaju ponešto o vjeri, ali su umorni, ravnodušni, bezvoljni, više ništa ne očekuju od Boga u kojega vjeruju i ne žele se zamarati traženjem. Opasnost za nas vjernike upravo je u tome da se pretvorimo u one koji sve znaju, a ništa ne čine kako bi se približili Bogu.
Ojkologiju – znanost o domu – najlakše je i najbolje učiti u praksi – tako da posjećujete domove u kojima vam je dobro i lijepo – i sami isprobavate domske aktivnosti. Početna je teza ojkologije da je dom važan; sve drugo slijedi iz toga.
Danas se blagoslivlju voda i sol. Te blagoslovine vjernici poslije koriste u svojim domovima.
“Imamo pravo moliti i na trgovima, pa i na trgu glavnoga grada naše Hrvatske, našega Zagreba”, piše na svojem Facebook profilu Stanislav Mijoković, čiju objavu prenosimo u cijelosti.
Noćašnja emisija kršćanskog rocka „Oni rokaju za Gospodina“, ne nudi brze odgovore. Ne pretvara glazbenika u propovjednika. Ne bježi od tame, ali je ne slavi. Umjesto toga, poziva na razlučivanje.
Nakane su nove i ne bi trebale nikoga provocirati, a ne daju se ni iskriviti i krivotvoriti kao što je to bi slučaj s prošlim nakanama, pa bi s trgova ubuduće trebali nestati prosvjednici i zabranitelji molitve.
Dom ne može i ne mora biti savršeno uređen, pospremljen i čist. Ako sve igračke nisu pospremljene, ili ako iz košare viri nekoliko nesparenih čistih čarapa, to nije razlog da ne primimo prijatelja koji bi navratio. Naravno, oko ugodnosti doma i gostoprimstva se treba potruditi.
Svi odgovori svode se na zajednički nazivnik: na misu se ne kasni te želimo li pristupiti svetoj pričesti pozvani smo sudjelovati na cijeloj misi, naglašava vlč. Hačko.
Pretplatite se na naš newsletter
U svijetu koji stalno mjeri, uspoređuje i procjenjuje, kršćanin je pozvan gledati drukčije: u drugome prije svega vidjeti čovjeka – brata, sestru, dijete Božje.
Dom u bitnome čine kuća, ognjište i hrana. Iako su donedavno bili osmišljavani za obitelj, suvremeni se stanovi sve češće opremaju kao puka prenoćišta za samce ili (privremene) parove: oko 30 posto novih stanova u SAD-u uopće nema blagovaonički stol.
Ako se bojimo utjecaja nekih sadržaja na mlade, moramo pitati se gdje smo bili prije koncerta, kakvu smo im vjeru ponudili, jesmo li ih učili razlučivanju ili samo zabranama te jesmo li im dali iskustvo Boga koji oslobađa ili tek popis onoga što “ne smiju”.
“Koliko god smo teška srca primili tu odluku, ona je pokrenula ono što nam je možda nedostajalo: živu molitvu i želju za kanonizacijom, okrugle stolove, knjige i filmove o bl. Alojziju. Više smo ga upoznali i molili u vrijeme čekanja i to je Božji dar. Duboko smo uvjereni da će uroditi plodom”, rekao je biskup Gorski.
Zbog velikog broja hodočasnika crkva sv. Jakova ispunjena je do posljednjeg mjesta, pa mnogi hodočasnici niti ne pronađu mjesto u crkvenim klupama, nego su pet-šest sati na nogama. Crkva se počinje popunjavati već u popodnevnim satima, pa mnogi koji zauzmu mjesta niti ne izlaze iz nje sve do iza ponoći.
Godina 2025. ući će u povijest kao druga Sveta godina s dvojicom papa: papa Franjo, koji ju je otvorio, preminuo je 21. travnja, a njegov nasljednik, Lav XIV. izabran 8. svibnja, zatvorit će sveta vrata u bazilici sv. Petra 6. siječnja 2026.
To je dan i kada božićna drvca napuštaju mnoge obiteljske domove. No u nekim domovima, baš poput mnogih crkava, ostaju sve do blagdana Svijećnice.
Kršćanska vjera ne poznaje privatne verzije Boga. Ne postoji Bog po mjeri naših stavova, ideologija ili osjećaja. Bog se objavio. On nije proizvod našeg mišljenja, nego dar koji nas nadilazi.
Hrvatski jezik čuva samu jezgru značenja pojma „blagoslov“ – blago + sloviti = blago/dobro govoriti. Crkva uči da po blagoslovima „poziva ljude da hvale Boga i potiče ih da mole njegovu zaštitu te ih upozorava da svetošću života stječu njegovo milosrđe”.
Do kraja rujna tijekom ove godine u svijetu je zabilježeno čak 89 ratova, građanskih oružanih sukoba ili međunarodnih. Događali su se u 31 zemlji a u njima su izravno ili neizravno sudjelovale, tako kažu, čak 92 države.
“Nije nađen zapisnik s obdukcije, oni to zovu balzamiranje. Kasnije su rekli konzervacija, a radilo se o potpunom uništenju mrtvog Stepinčevog tijela”, navodi mons. Juraj Batelja.
Donosimo glavne naglaske iz propovijedi nadbiskupa zagrebačkog mons. Dražena Kutleše s euharistije zatvaranja Svete godine i povratka Stepinčevih relikvija u katedralu.
Danas započinje zatvaranje Jubilejske godine euharistijskim slavljem u Zagrebačkoj katedrali, koje u 10 sati predvodi zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. Tom prigodom svečani je povratak relikvija (tijela) bl. Alojzija Stepinca iz Krašića u Zagrebačku prvostolnicu.
Crkve nisu bile pune zato što je to bilo moderno, niti zato što se tražila društvena vidljivost. Vjera je bila mjesto otpora, utočišta i nade. Ljudi su dolazili jer su vjerovali, jer im je Bog bio oslonac, jer su u polnoćki prepoznavali svjetlo koje tama ne može ugasiti.
Još traju božićni blagdani, pa je prigoda još malo provjeriti svoje znanje o njima.
Pod krinkom napretka i slobode često se nudi pogled na svijet u kojem savjest postaje osobni osjećaj, a ne mjesto susreta s Bogom, vjera se gura u privatnost, a javni prostor preuzimaju bučne ideologije koje ne trpe Svjetlo Evanđelja. Najopasnija tama našega vremena ne skriva se u agresivnim napadima na vjeru. Ona je u tihoj navici življenja kao da Bog ne postoji.
Provjerite svoje znanje o Isusovu rođenju u prigodnom božićnom kvizu.
Nakon pet godina polnoćka je ponovno slavljena u Zagrebačkoj katedrali. Prvi put kao zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodio je misno slavlje u Zagrebačkoj prvostolnici, u zajedništvu s križevačkim vladikom mons. Milanom Stipićem, imenovanim pomoćnim biskupima mons. Markom Kovačem i mons. Vladom Razumom, kanonicima i prebendarima te ostalim svećenicima.
Svim vjernim čitateljima duhovnog portala Vjerujem.hr Večernjeg lista sretan i blagoslovljen Božić želi uredništvo portala zajedno sa svim suradnicima!
Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša uputio je na Badnjak, 24. prosinca 2025. godine, božićnu čestitku posredstvom elektroničkih medija. U čestitci je naglasio kako “živimo u vremenu napetosti, podjela i nesigurnosti. Svijet je ranjen ratovima, nepovjerenjem, strahom od budućnosti. A upravo u takvo vrijeme Bog ponovno dolazi tiho. Ne dolazi u buci moći, nego u tišini…
“U očekivanju rođenja našega Spasitelja koji je sišao u siromaštvo betlehemske štalice, na sličan način ulazi danas Gospodin ponovno u svoj hram, u osiromašenu prvostolnicu i siromaštvo našega duha”, kazao je mons. Gorski.
Franjevac iz Karlovca, fra Siniša Pucić, pohodio je pastoralno, uoči Božića, zatvorenike u karlovačkom zatvoru i služio euharistijsko slavlje te svoje dojmove podijelio na svojem Facebook profilu. Njegovu dirljivu objavu prenosimo u cijelosti.