Autor: Darko Pavičić
Na početku devetnice blaženome Alojziju Stepincu Crkva nas ne poziva na promatranje jednoga povijesnog lika, još manje na zaustavljanje na izvanjskim okolnostima njegova života. Poziva nas na preispitivanje vlastitoga duhovnog stava pred Bogom u svjetlu Evanđelja, kazao je mons. Dražen Kutleša u propovijedi u Krašiću koju prenosimo u cijelosti.
Jači smo i od samog Sotone kad vjerujemo u Duha Svetoga koji boravi u nama. Duh Sveti je naš Branitelj. On nas brani od svega što nas želi zarobiti i odvojiti od Boga. Osim od Sotone, Duh Sveti nas brani i od zlih ljudi, raznih vračeva i vračara koji nam svojim čaranjem žele naškoditi.
Devetnica bl. Alojziju Stepincu u Župi Presvetog Trojstva u Krašiću započinje u nedjelju 1. veljače.
Ispred automobila fra Josipa Vlašića, voditelja Franjevačke kuće molitve iz Masne Luke, dogodila se prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao pijani vozač. Objavio je apel na svojem Facebooku kojega prenosimo u cijelosti.
Nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša danas je zaredio dvojicu zagrebačkih pomoćninh biskupa, mons. Marka Kovača i mons. Vladu Razuma. Njegovu propovijed donosimo u cijelosti.
Zrela muževnost zna kontrolirati svoju snagu i staviti je drugima u službu. Zna stati, zadržati impuls, podnijeti frustraciju bez eksplozije. Samodisciplina koja dozvoljava da razum i odgovornost upravljaju muškom energijom, ne obrnuto.
Don Boscova jedinstvena metoda odgoja (preventivni sustav) temeljena na razumu, vjeri i ljubaznosti izgrađivala je u mladima ljudske vrednote, kršćanska načela i omogućavala im da svojim rukama zarađuju za život.
Prisutnost kockarnica i kladionica na takvom mjestu nije samo društveni problem, nego duboka duhovna rana i javna sablazan. Ne može se služiti dvama gospodarima, ne može se istim putem ići prema Brdu ukazanja i prema kladionici, ili prema crkvi i kladionici, jer to nisu dva paralelna puta, nego dva suprotna smjera, piše fra Marin Mikulić.
Pretplatite se na naš newsletter
“Ovime podjeljujem oprost od nemrsa za slučajeve kad vjernici petkom izvan korizme sudjeluju na vjenčanju, sprovodu ili nekom sličnom događaju”, navodi zagrebački nadbiskup.
Na zagrebačkom Kaptolu sve je spremno za slavlje biskupskoga ređenja u kojem će za pomoćne biskupe biti zaređeni mons. Marko Kovač i mons. Vlado Razum ove subotu u 10 sati u Zagrebačkoj katedrali. Njih je papa Lav XIV. imenovao 17. studenoga 2025. novim pomoćnim biskupima zagrebačkim. Euharistijsko slavlje i obred ređenja predvodit će nadbiskup metropolit…
U subotu, 6. lipnja 2026. godine održat će se 8. Antunovski hod mladih. Započinje na ispred samostana Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravi, a završava u bazilici svetog Antuna Padovanskog na Svetom Duhu.
Nuncij Lingua nije dopustio da ga sputa diplomatska uštogljenost, nego je osjetio bilo hrvatskog naroda. To najbolje oslikava njegov odnos prema bl. kardinalu Stepincu.
Relikvija svečeve lubanje bila je izložena u povodu 700. obljetnice njegove kanonizacije, kada je izvađena iz relikvijara zbog postavljanja u za tu priliku izrađen novi.
Jednog jutra sam se zaustavio. Ne iz znatiželje, nego iz nutarnje nelagode. Pogledao ih s pitanjem u očima: čujete li sebe? Uzvratile su pogledom koji nije bio samo bezobrazan, nego hladan: “Stari, tko si ti? Što blejiš? Fosil!”
Nije ugodno priznati da smo učinili nešto loše, da smo krivi. Zato se radije tješimo mišlju da smo takvi kakvi smo, dobri što god činili, nismo mogli drukčije… a tko je Crkva, Bog ili društvo da nam kaže što je (ne)ispravno?
To je jezik discipline, a ne euforije. Jezik koji podsjeća na trening, na praksu, na ponavljanje. On ne opisuje ljubav kao romantični vrhunac, nego kao radni proces. Kao nešto što se uči, vježba, ponekad muči, ali se ne napušta lako.
Što se događa kad metal prestane biti buka, a postane pitanje smisla? Kad rock-zvijezda shvati da slava ne spašava, a rat i pozornica postanu dvije iste tame?
Zao duh redovito iznosi prividne naslade, zavodeći dušu na maštanje o sjetilnim ugodnostima i o nasladama kako bi što više zadržao dušu u manama i grijesima.
„Neki me ljudi pitaju: ‘Jesmo li važni? Hoće li se naš glas čuti? Jesmo li samo adut za pregovaranje? Ta pitanja dotiču se nečeg vrlo dubokog. Kao svećenik, vidim kako neizvjesnost slabi povjerenje i stvara tjeskobu“, kaže jedini katolički svećenik na Grenlandu.
Mrkva je u današnje doba omiljena, ne samo zbog slatkastog okusa, nego i zbog intenzivne narančaste boje koja je pogodna za ukrašavanje jela, osobito salata. Izvrsno se slaže s drugim korjenastim povrćem, mesom i ribom te začinima.
Danas je spomendan sv. Franje Saleškog. Donosimo vam poticajne misli toga velikoga sveca
Premda dobro razumije američku moć, papino lavlje srce kategorički odbija logiku sile. Različita su to gledišta. Trump razmišlja u kategorijama pritiska i pobjede, a Papa o savezu i vječnosti.
Dogodi se nešto što prkosi našem sustavu logike: Bog nije spasio, nije izbavio, nije zaštitio, nije uslišio molitvu. Oduzeo je samohranu majku od njezine četvero male djece. Lišio je pravednika posljednjeg komada kruha…
Već prvu nedjelju po svojem dolasku u Zagreb, mons. Lingua odlučio je hodočastiti u katedralu i na Stepinčev grob. I tada je otkrio što mu je Stepinac poručio.
Hrvatski biskupi dali su pozitivno mišljenje o prikladnosti pokretanja postupka beatifikacije i kanonizacije svećenika Martina Bubnja te skupine od petnaest svećenika i pet vjernika laika, koji su u teškim povijesnim okolnostima podnijeli mučeništvo kao svjedoci vjere od strane komunističkog režima. Vlč. Bubanj imao je 47 godina kada je podnio mučeničku smrt. Rođen 12. studenog 1898….
Tko je zaslužan da nije uspjela dobro osmišljenja kampanja Hrvatskog Caritasa o spašavanju kovanica kuna koje su s 31. prosincem otišle u propast.
Molitva je iz “Molitvenika za ozdravljenje, osolobođenje i iscjeljenje” koji je dar čitateljima Večernjeg lista u četvrtak 22. siječnja.
I ove godine Večernji list uz tiskano izdanje daruje “Molitvenik za ozdravljenje, oslobođenje i iscjeljenje” s molitvama za osobno tjelesno i duhovno zdravlje, kao i naših najbližih.
Sveti Otac u raznim prigodama neumorno poziva Crkvu da ne odustane od svoje proročke zadaće podsjećajući svijet u ljubavi i istini da bez transcendentnog temelja nema ni trajnoga mira, ni pravednoga društva, ni istinske slobode. U tome svjetlu, njegove riječi nisu samo poticaj, nego i poziv na odgovornost, osobito nama biskupima, koji smo pozvani biti čuvari pologa vjere i branitelji cjelovite istine o čovjeku.
Na pitanje zašto Bog dopušta patnju dobrima, kršćanstvo ne daje matematički odgovor. Ono daje odgovor u obliku križa. Križ ne objašnjava patnju, ali joj oduzima posljednju riječ. Bog ne dopušta patnju zato što je ravnodušan, nego zato što vodi povijest prema cilju koji nadilazi ovaj svijet.